PRIJEPODNE PRVOGA DANA SIMPOZIJA "POVRATAK ISKONU"

ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Teme prijepodnevnoga dijela prvoga dana simpozija "Povratak iskonu - prilog duhovnoj obnovi povjesnog, kulturnog i etničkog zajedništva muslimana i Hrvata", koji je danas počeo u Zagrebu, bile su sociološka tumačenja fenomena muslimana, pitanje postojanja bošnjačkoga jezika, veze muslimana sa zagrebačkim Sveučilištem, prilozi o umjetnicima Omeru Mujadžiću i Hasanu Kikiću, te muslimanskom duhovniku reis ul ulemi Džemaludinu Čauševiću. Skup su pozdravili predsjednik hrvatskoga Sabora Stipe Mesić, ministrica prosvjete i kulture Republike Hrvatske mr. Vesna Girardi-Jurkić te tajnica zagrebačkoga sekretarijata prosvjete i kulture Naima Balić. "Zalazimo u tamu novoga srednjovjekovlja", ustvrdio je u uvodnom izlaganju književnik Nusret Idrizović i nastavio govoriti o povijesti prelaska kršćana na islam. "Iz stećaka progovara kršćanska ikonografija", drži on i tvrdi da je "s istoka stizalo prokletstvo još iz vremena prezbitera Kozme". Pozdravljajući nazočne, predsjednik Sabora Republike Hrvatske Stipe Mesić rekao je da taj skup ima odgovoriti na pitanje "što da se radi", te se zauzeo za bolju organiziranost i suradnju Muslimana i Hrvata u obrani. Smatra da je bosanskohercegovačke gradove nemoguće braniti iznutra, nego da agresora treba napasti izvana. "Srbiju valja vojno poraziti. Jedno bombardiranje vojnih aerodroma, tvornice oružja i generalštaba bilo bi dovoljna šok-terapija", drži Mesić. Ministrica Girardi pozvala je Muslimane i Hrvate da se "ne vežu po krvi koja teče na ratištima, nego po onoj koja nas veže stoljećima". Mišljenja je da "Europa ne želi vidjeti što se događa na Balkanu jer je ljubomorna, zavidna i nedorasla kulturi ovoga područja". Iznoseći "Razmišljanja sociologa o fenomenu Muslimana", prof. dr. Esad Ćimić je kazao da "Muslimani bez Hrvata mogu malo ili ništa, a Hrvati bez Muslimana ne mogu mnogo, ali mogu dovesti u pitanje i ono što su postigli". Zauzeo se za bolju suradnju dviju zajednica, a činjenicu velike muslimanske neosviještenosti o vlastitome katoličko-bogumilskom podrijetlu tumači strahom od osporavanja njihova identiteta. "Muslimani jugoslavenskog prostora su", kazuje nadalje Ćimić, "Muslimani europskog konteksta". Muftija Ševko Omerbašić govorio je o prvome reis ul ulemi u Jugoslaviji Džemaludinu Čauševiću, prevoditelju Kur'ana, reformatoru islamske zajednice, znanstveniku i političaru koji se, objašnjava Omerbašić, borio i za prava žena. Odgovarajući na pitanje "Postoji li bošnjački jezik", dr. Tomislav Ladan odgovara: "I ne postoji i postoji, a trebalo bi da postoji.", pojašnjavajući to tvrdnjom da "ako još uvijek postoji država Bosna i Hercegovina, prirodno je da se jezik zove bošnjačkim". Ladan je sažeto i duhovito govorio o jezično-političkom bosanskohercegovačkom pitanju naglasivši učestalo izbjegavanje naziva "Bošnjak" te, za komunizma, "smrtni grijeh" spominjanja bošnjačkog jezika. Uzgred je rekao da naziv "Bošnjak" postoji već tisućljeće, a da "Bosanac" potječe iz 19. stoljeća. Slikar Omer Mujadžić "najvrednije je što je muslimanizam stvorio u hrvatskoj umjetnosti", ustvrdio je akademik Matko Peić govoreći "U čast hrvatskom slikaru Omeru Mujadžiću". Zauzeo se za organiziranje izložbe Mujadžićevih djela te tiskanja kataloga i monografije, budući da to taj "hrvatski slikar muslimanskoga uvjerenja" nije, podsjeća Peić, za života doživio. Prof. dr. Zijad Haznadar u svome je predavanju "Sveučilište u Zagrebu i znanstvena afirmacija Muslimana" ustvrdio da je Sveučilište mnogo doprinijelo probitku Muslimana i povezivanju dviju zajednica. Iznio je podatke koji kazuju da trenutno na Zagrebačkom sveučilištu radi 81 nastavnik Musliman, te da se tijekom godina broj muslimanskih studenata na sveučilištu kreće oko pet tisuća. Edvin Prohić pročitao je esej prof. dr. Miroslava Vaupotića o "Živoj estetskoj vrijednosti Hasana Kikića". Uz piščevu biografiju, tekst donosi ocjenu da je taj "sljedbenik krležijanske slike svijeta jedan od najboljih pripovjedača Bosne i Hercegovine". (Hina) žb 101332 MET dec 92