SERVIS POSEBNIH NASLOVA CLINTON RUSIJA

Naslov: Gospodarske i političke prilike Rusije Nadnaslov: Rusija, Clintonov prvi ispit iz vanjske politike Podnaslov: Američki su dužnosnici mišljenja da će Jeljcin ostati odan ideji reforme, iako mnoge od njih brinu kompromisi koje je morao ili će morati učiniti ne bi li suzbio snažan napad konzervativaca. Piše: Carol GIACOMO, Reuter WASHINGTON - Pogoršanje gospodarske i političke klime u Rusiji moglo bi biti jedan od prvih vanjskopolitičkih izazova novoizabranom američkom predsjedniku Billu Clintonu. Pojedini stručnjaci strahuju da bi domaći protivnici Jeljcinovih reformi i politicke slobodnog tržišta mogli otežati pristup međunarodnim pitanjima, među kojima je i pitanje rata u BiH, o kojima je Moskva zauzimala stajalište u suradnji s Washingtonom. Neki znakovi ukazuju da se to već možda događa. Jeljcin je otkazao svoj posjet Japanu zbog teritorijalnih razmirica, odgodio je povlačenje ruskih postrojbi s Baltika, a pregovore s Washingtonom za sklapanje velikog nuklearnog sporazuma tek treba započeti. Previše zaokupljen predizbornom kampanjom, predsjednik Bush je, čini se, premalo pažnje poklanjao događajima u Rusiji, zemlji koju je bivši državni tajnik James Baker nazvao "jedinstvenom životnom prilikom za oblikovanje tijeka povijesti i za definiranje novog doba - doba mira." Stariji američki dužnosnici prate razvoj situacije u Rusiji gdje Jeljcina oštro napadaju protivnici radikalne gospodarske reforme dok etnički sukobi uzimaju sve više maha. Međunaslov: Clinton obećao "kontinuitet globalnih pitanja" Politika SAD u odnosu na Rusiju sve je kržljavija. Nema pokazatelja da bi vlada kojoj ističe mandat mogla poduprijeti Jeljcina, koji se u prosincu mora suočiti s najvišim ruskim zakonodavnim tijelom, Kongresom narodnih deputata. Američki su dužnosnici mišljenja da će Jeljcin ostati odan ideji reforme, iako mnoge od njih brinu kompromisi koje je morao ili će morati učiniti ne bi li suzbio snažan napad konzervativaca. "Problemi s kojima se Jeljcin suočava trebali bi biti od velike važnosti za vladu", izjavio je Leon Aron iz američkog Instituta za poduzetništvo (Entreprise Institute). Stručnjaci dvoje hoće li vodeći Jeljcinov čovjek za provedbu reforme, premijer Egor Gajdar, biti primoran podnijeti ostavku. Neki, kao John Hardt iz Kongresne Biblioteke, vjeruju da će Jeljcin morati postići kompromise s konzervativcima ne bi li dobio veću političku potporu svojoj reformi i usredotočio se na povećanje realnog osobnog dohotka, porast zapošljavanja, potrošnje roba i privatizacije. U svojem prvom postizbornom govoru, Clinton je obećao da će usko surađivati s Bushom kako bi se osigurao "kontinuitet globalnih pitanja" uključujući tu i potoporu mladoj ruskoj demokraciji. Međunaslov: Hoće li i Clinton biti prespor? To ipak ne znači da će se Clinton ograničiti na status quo. U svojoj je izbornoj kampanji kritizirao Busha zbog prespore podrške ruskim demokratskim potezima. Međutim novi će predsjednik preuzeti dužnost tek 20. siječnja. Prema ruskim izvješćima, Jeljcin je u telefonskom razgovoru s Clintonom predložio održavanje skorog sastanka na vrhu. Tvrdi se kako je predložio gospodarsku i političku suradnju kao i kontrolu naoružanja. Clintonov je glasnogovornik kratko izjavio da se o sastanku na vrhu raspravljalo, no da još nije usvojena bilo kakva odluka. Iako je ovakav početak ohrabrujući, neki su stručnjaci mišljenja da bi rusko-američki odnosi mogli zapasti u krizu, bude li Jeljcin nastojao odvratiti pažnju konzervativaca od reforme, zauzimajući tvrdokorniji stav u vanjskoj politici. Aron je mišljenja da bi Jeljcin mogao odabrati vanjsku i obrambenu politiku kao područja u kojima bi svojim djelovanjem mogao smiriti oporbu. Pozivajući se na nedavne korake koje je ruski predsjednik poduzeo, on je izjavio: "Ne možemo znati radi li se o taktiziranju ili pak Jeljcin stvarno postaje tvrdokorniji". Visoki američki dužnosnik mišljenja je da su domaće političke snage u posljednjih devet mjeseci ograničile Jeljcinovu slobodu djelovanja. Uzevši za primjer rat u bivšoj Jugoslaviji, on je rekao: "Ruskoj je vladi danas teže zauzeti neka stajališta koja njihov narod drži antisrpskima". (Hina) vb 122156 MET nov 92