SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Ženevski susreti Međunarodne komisije pravnika Naslov: Je li zločin ne kazniti zločinca? Podnaslov: "Čini se da dolazimo do konsenzusa po kojem bi se slučaj potpunog nekažnjavanja, bilo da se radi o amnestiji, o mjerama milosti, ili pak o nedjelotvornosti sudova smatrao kršenjem međunarodnog prava", izjavio je glavni tajnik Komisije u svom uvodnom govoru. Piše: Jean Michel STOULIG, AFP ŽENEVA - Nekažnjavanje ozbiljnih kršitelja ljudskih prava, poput onih u bivšim diktaturama Latinske Amerike, predstavlja čin kršenja pravnog poretka i podupiranja mogućih budućih strahota. Pitanje je međutim je li to uvijek moguće izbjeći u zemljama mladih, krhkih demokracija, zato da bi se uspostavio unutrašnji mir? Kako bi se to pitanje raspravilo, 60 se pravnika, sudaca i povjesničara sastalo u ponedjeljak u sjedištu UN-a u Ženevi na četverodnevnoj sjednici. Sastanak je organiziran na inicijativu Međunarodne komisije pravnika (MKP) i francuske Nacionalne savjetodavne komisije za prava čovjeka. Sudionici sastanka iz 35 zemalja imaju na umu izvješća o strahotama u bivšoj Jugoslaviji i nedavno osnivanje komisije za istraživanje ratnih zločina koju je oformilo Vijeće sigurnosti. "Čini se da dolazimo do konsenzusa po kojem bi se slučaj potpunog nekažnjavanja, bilo da se radi o amnestiji, o mjerama milosti, ili pak o nedjelotvornosti sudova smatrao kršenjem međunarodnog prava", izjavio je Adama Dieng (Senegal), glavni tajnik MKP u svojem uvodnom govoru. Dodajući kako je praktički nemoguće krivično goniti sve umiješane osobe, te da bi gonjenje nekih od njih moglo biti "izrazito pogubno za nacionalno pomirenje", Dieng je podvukao da je cilj "krivičnih gonjenja obeshrabriti počinitelje da ne bi ponovili djelo, a također i učvrstiti pravni poredak. Međunaslov: Presudan pojam individualne odgovornosti Ženevski susreti osobito se bave definicijom počinitelja ozbiljnog kršenja ljudskih prava. Dieng je inzistirao na shvaćanju pojma individualne odgovornosti. Mišljenja je da se pitanje o nekažnjavanju ne smije ograničiti samo na slučajeve mučenja, nestajanja i smaknuća po kratkom postupku, već i na "uništavanje gospodarstava zemalja Južne Amerike, beskrupulozno obogaćivanje visokih državnih dužnosnika, te sramni transfer kapitala". Glavni se tajnik MKP-a kritički osvrnuo na "prekomjernu sporost postojećih mehanizama UN-a". Pomoćnik glavnog tajnika UN-a za prava čovjeka Antoine Blanca podsjetio je na to da je već sada moguće primijeniti neke od međunarodnih instrumenata kao što je sveopća deklaracija, konvencije o nezastarijevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječanstva, te konvencije protiv mučenja i slično. Ženevski susreti osobito se bave pitanjem krivičnog gonjenja počinitelja teških zločina, pitanjem njihova izručenja i odnosom prema žrtvama. (Hina)vm 052035 MET nov 92