SERVIS POSEBNIH NASLOVA AUSTRIJA MASONI

Nadnaslov: 250 godina od osnutka prve masonske lože u Beču Naslov: Velika izložba povijesti i običaja lože "Tri topa" Podnaslov: Izložba smještena u dvoranama masonske lože u baroknom dvorcu Rosenau, 150 kilometara sjeverozapadno od Beča. Piše: Katika MEZEI, AFP BEČ - Austrijski masoni, progonjeni i zatim stoljećima prisiljavani da se kriju, otkrili su ovih dana svoje najveće tajne organizirajući, u povodu 250. obljetnice osnutka prve masonske lože u Beču - lože "Tri topa", veliku izložbu svoje povijesti i običaja. Osobitost izložbe je to što je smještena u dvoranama masonske lože u baroknom dvorcu Rosenau, 150 kilometara sjeverozapadno od Beča, koji je postao jedini muzej masona u Austriji i jedan od rijetkih u Europi. Mnogi izloženi ritualni predmeti, koji su se upotrebljavali u austrijskim ložama tijekom nekoliko stoljeća, masonski simboli poput trokuta i kompasa, pečata Salomona, nožica, poluga i ravnala, prikazani su u južnom krilu tog dvorca iz 18. stoljeća, građenom u bogatom stilu austrijskog baroka. Međunaslov: Mozartova "Masonska kantata" postala austrijskom himnom Faksimili tekstova i gravure svjedoče o uzletima i padovima austrijskih masonskih loža tijekom nekoliko stoljeća. Austrijski masoni mogu se pohvaliti da su među njima bili i slavni ljudi poput skladatelja Mozarta i Haydena ili slavnog liječnika Van Swietena (1700-1772). Među izloženim masonskim partiturama nalazi se, uz ostalo, i jedna Mozartova kantata, "Masonska kantata", čija je glazba poslužila za nacionalnu austrijsku himnu, što malo koji Austijanac zna. Rijetki su i Austrijanci koji znaju da je pangermanski čelnik Georg von Schoenerer, čiji je antisemitizam bio glavni izvor nadahnuća za Adolfa Hitlera, umro 1921. godine u samom hramu Rosenau što ga je u u 18. stoljeću uredio grof Leopold Christoph de Shallenberg. Georg von Schoenerer nije bez sumnje znao čemu je služilo južno krilo dvorca čiji su namještaj i ritualni masonski predmeti iščezli u 19. stoljeću, kada je dvorac kupio njegov otac. Međunaslov: Suradnja masona i katoličke crkve U središtu masonskog hrama tri su velike svijeće: masonski simboli ljepote, snage i mudrosti. Osam stolaca smješteno je uz njih a oko stola gdje su raspoređene Biblija, kompas i trokut, ili "tri velika svjetla čovjeka". Uz udubljenje u zidu iza stola, dva slomljena stupa trebaju podsjetiti na hram Salomona, što je simbol koji se nalazi u svakoj masonskoj građevini. Balkon svetišta gleda prema mjesnoj katoličkoj crkvi, pokraj dvorca. Takva gradnja otkriva simbiozu masona i katoličke crkve karakterističnu za Austriju 18. stoljeća, iako je crkva nekoliko desetljeća poslije izgnala masone. Od 1794. do 1918. godine masonsku djelatnost zabranjivala je Habsburška monarhija, što ih je prisililo da presele u Madžarsku. Izložba govori i o današnjoj masoneriji u Austriji, koja ima 51 ložu i okuplja oko 2.000 masona. (Hina)vb 080012 MET nov 92