IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 21. listopada (Hina) THE WASHINGTON POST - "U nedavnoj su povijesti zapadne sile narodima Istočne Europe tri puta obećale da će ih osloboditi, ali su oni naposlijetku svoju slobodu izborili sami", piše Geza Jeszenszky, mađarski ministar vanjskih poslova, upozoravajući kako je danas, međutim, kriza povjerenja sve veća na obje strane. "Zapad ispituje sposobnosti Istočne Europe da ispravno iskoristi svoju slobodu, dok istočni Europljani izražavaju svoje sumnje u ozbiljnost zapadne pomoći". Napominjući kako se mnogo ljudi u Istočnoj Europi danas ne može snaći i kako je sve više nesretnih, Jeszenszky ističe kako "žive u zagađenoj okolici, opustošenoj suvišnom industrijom, dok se privlačljivost potrošačkoga društva čini tako blizu dok gledaju svoje bivše političke vođe kako se dobro snalaze u bussinesu a za njih ipak nedostižne. U komunizmu nije njegovan duh suosjećanja i tolerancije. Društvena okolina otvara prostor demagogiji bivših komunista koji sada na sebe navlače nacionalne boje, kao i pojavi ekstremizma (neostaljinističkih i neonacističkih) tendencija". Pravi su demokrati "kao moja vlada i druge vlade iz Višegradske skupine", napominje Jeszenszky, odlučili "dokraja obnoviti svoje zemlje i nadvladati ekstremizam, ali im je nužna jača i bolja izravna potpora razvijenih demokracija". "Čini se da politika mrkve i batine ne djeluje u Istočnoj Europi", upozorava Jeszneszky. Naime, "jer im nedostaje građanskoga odgoja, siromašni narodi u samopouzdanju ne vide vrlinu. Javni odgoj, uključujući i šire obrazovanje uz pomoć satelitske televizije, možda je jedini način da se prokušane zapadne metode ukorijene u slabo razvijenim društvima. Punopravno članstvo u ustanovama koje pružaju političku, gospodarsku i vojnu sigurnost poput Vijeća Europe, EZ i NATO, nužno je za učvršćivanje Srednje i Istočne Europe, iako se ne može automatski postići". Razumljivo je da su nove demokracije nestrpljive, nastavlja Jeszenszky, narodi su odavno siti obećanja i predugo su prisiljavani na čekanje. "Danas bi Zapad mogao pomaknuti svoju granicu istočnije nego što je to ona ikada bila", drži Jeszenszky, ističući kako se tu jedinstvenu političku i gospodarsku priliku ne smije propustiti. "Zapadna politička zajednica u pogledu jugoslavenske krize poslala je poruku lošu za cijeli svijet: prekasno je pokušala ugasiti požar s premalo vode. A tako se požari ne gase. Svakim je danom sve teže ugasiti plamen na Balkanu, i to ne samo zbog gorčine koju je izazvao rat, nego i zbog sve većeg upletanja ostalih. Osim strašne tragedije u Bosni u krnjoj Jugoslaviji, ima više od dva milijuna Albanaca (na Kosovu) i 400 tisuća Mađara, 150 tisuća Hrvata, 60 tisuća Slovaka i isto toliko Ukrajinaca ili Rusina u Vojvodini. Ako se etničko čišćenje počne primjenjivati i nad njima, ono će izravno ili neizravno uplesti mnoge zemlje", piše Jeszenszky, upozoravajući zatim da se Mađarska trenutačno brine za sto tisuća prognanika iz bivše Jugoslavije. Iako su oni dobro prihvaćeni, Jeszenszky upozorava kako je Mađarskoj nužna veća novčana pomoć, više hrane, lijekova i odjeće. Mađarska, ističe autor, kao i sve zemlje koje graniče sa Srbijom, "trpi zbog novog pogoršanja rata, velikih gospodarskih gubitaka prouzročenih embargom nametnutim Srbiji i Crnoj Gori". Napominjući na kraju kako zemlje Istočne Europe ne traže čuda, Jeszenszky naglašava da ipak, kao "novi članovi zajednice demokratskih država, vjeruju kako imaju puno pravo zahtijevati jako vodstvo, jasno artikulirane prioritete i odlučnu akciju onih koji imaju sredstava, a time i moralnu odgovornost da spriječe pad Istočne Europe u bezvlađe i kaos". Na kraju Jeszenszky podsjeća da na tom području živi gotovo petsto milijuna ljudi, tu žive priljatelji i rodbina Amerikanaca, a kad čuju fraze poput "'nova arhitektura europske sigurnosti' više ne slušaju sa znatiželjom nego sa sve ogorčenijim osmijehom. Možda se oni još ne boje, ali znaju da se nemaju kamo sakriti". (Hina) sb 210200 MET oct 92