IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 12. listopada (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC Frank Goughney, bivši pomoćnik američkog ministra obrane, a sada stručnjak Centra za obrambenu politiku, na pitanje može li se pretpostaviti da Pentagon zna tko je bombardirao Gradačac, izjavio je za postaju: "Nema dvojbe da oni imaju više informacija nego što je to objavljeno". Goughney je nastavio kako problem tijekom cijele krize nije bio u tome što SAD nisu imale potrebne informacije na temelju kojih bi donijele odgovarajuće zaključke o stupnju srpske odgovornosti za pokolje u bivšoj Jugoslaviji i srpskom poticanju politike etničkog čišćenja, logora smrti i uopće genocidnog ponašanja, nego u činjenici da SAD nisu željele znati. "Ako bi ih netko sučelio s tim činjenicama, američka Vlada bila bi još nepristupačnija glede politike nemiješanja, koju je provodila od samog početka", rekao je Frank Goughney. Na upit je li tome razlog izborna kampanja u SAD ili pak činjenica da se SAD ne žele uplitati u ovakvu vrstu europskog sukoba, on je istaknuo kako je činjenica da se približavaju izbori jamačno zamrsila stvari, ali je dodao kako vjeruje da će poslije izbora, bez obzira na to tko će pobijediti, SAD morati promijeniti svoju politiku. "Vrijeme će pokazati hoće li to biti jednostrano nametanje zabrane letova silom ili promjena politike glede uskraćivanja narodu mogućnosti obrane, bosanskom i hrvatskom, ili pak izravnija intervencija, čak i kopnenih snaga", rekao je Frank Goughney, dodavši kako je uvjeren da će ova katastrofa, koja se približava sa zimom, prisiliti ljude u Washingtonu (a vjerojatno i u europskim gradovima) da ne zatvaraju oči. Pa ipak, američki predsjednik Bush inzistirao je na tome da Vijeće sigurnosti odobri mandat za uporabu sile ako se prekrši zabrana letova nad Bosnom, napomenuo je novinar postaje, upitavši bivšeg pomoćnika američkog ministra obrane drži li on da je Bushu laknulo kad je Vijeće sigurnosti to odbilo. "Iskreno govoreći", odgovorio je Goughney, "to je sasvim točno". -------------------------------------------------------------------------- Danas je postaji dao interview i hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji se, kako javlja izvjestitelj, "u načelu slaže s vlastima u Beogradu glede budućnosti BiH. Obje strane sada kažu da bi tri zajednice trebale imati svoje zasebne teritorije unutar labave federacije ili konfederacije. Predsjednik Tuđman je naglasio da se su odnosi triju zajednica toliko pogoršali da je teško zamisliti opstanak BiH ako se ne osiguraju jednaka prava pripadnicima svih triju zajednica. Glede uloge snaga UN u Hrvatskoj, predsjednik Tuđman je izrazio nadu da će te snage napustiti zemlju kada im istekne mandat, u ožujku sljedeće godine. Premda je Predsjednik priznao da se Srbi koji su ostali u Hrvatskoj, nalaze u teškom položaju, on je naglasio kako je Hrvatska osigurala dostatna zakonska jamstva za sigurnost srpske zajednice u Hrvatskoj", javlja izvjestitelj iz Zagreba. RADIO FRANCE INTERNATIONALE - RFI Đevad Sabljaković javlja iz Sarajeva da je grad još uvijek bez struje i vode, unatoč obećanjima UNPROFOR-a i generala Morillona. "Sve je ovdje već na izmaku", piše izvjestitelj, "hrana, nada i strpljenje. Ovo posljednje posebno. Toliko toga je obećano i neispunjeno da i građani koji su za cijelog rata pokazali zaista zadivljujuću snošljivost, izdržljivost i dostojanstvo, počinju sve otvorenije iskazivati nezadovoljstvo i ogorčenost i prema legalnim vlastima", izvješćuje dopisnik. "U tome", nastavlja, "prednjače sredstva informiranja. Iako je ratno stanje, cenzure nema. Novinari su možda samostalniji, ali i osamljeniji nego ikad. Iako prijeti opasnost da se kritika legalnih vlasti proglasi destrukcijom, defetizmom, pa čak i petokolonaštvom, optužbe za mnoge nevolje i nekorektnosti legalnih vlasti, od gradskih do republičkih, česte su i neposredne. U medijima se otvoreno postavlja pitanje u kojem je svojstvu Alija Izetbegović, koji je poslije Hercegovine obišao i Zenicu i Travnik i Bugojno, poduzeo ratnu turneju - kao predsjednik države ili predstavnik Muslimana. Prosvijećeno građansko Sarajevo pita zašto u razgovorima u Mostaru i Konjicu nije spominjao i treći narod, tj. Srbe. Posebno je na udaru republička vlada, koja se od početka rata nije uspjela konsolidirati i rekonstruirati. (...) Zbog svega toga reformisti i Muslimanska bošnjačka organizacija jučer su zatražili prešno zasjedanje predsjedništva i opoziv sadašnje vlade. Neslužbeno se govori i o nezadovoljstvu armijskog vrha civilnim vlastima. Ako ičega dobrog ima u tome, onda je dobro to što se, unatoč ratu, o svemu demokratski i 'neuvijeno' raspravlja. Otvoreno se postavlja pitanje i polemizira o tome je li pad Bosanskoga Broda izdaja, prodaja ili vojna konstelacija. Indikativno je i vrlo oštro priopćenje glavnoga stožera oružanih snaga Tuzle u kojem se kaže: 'Poradi neorganiziranosti Vlade u Sarajevu i izdaje partnera u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, sramne predaje Bosanskoga Broda i Posavine, zakulisnih političkih igara međunarodne zajednice, uz bezobzirnost neprijatelja, zapovjedništvo je primorano poduzeti odsudne korake u obrani'", navodi dopisnik. "Ti odsudni koraci su", pojašnjava, "razmještanje vagona i cisterni s klorom iz tuzlanske tvornice po cijelom području jer bi njihovo oštećenje izazvalo ekološku katastrofu nepojmljivih razmjera. To dramatično upozorenje upućeno je vlastima u BiH i Hrvatskoj, ali i Vijeću sigurnosti i američkom predsjedniku Georgu Bushu", dodaje Đevad Sabljaković. DIE PRESSE, Austrija,(12. X 1992.) U interviewu za list premijer tzv. SRJ Milan Panić na pitanje kako se osjeća kao premijer zemlje koja međunarodno nije priznata, odgovara: "Prije svega nije istina da Savezna Republika Jugoslavija nije priznata, jer nas je priznalo 48 država. Činjenica je međutim da EZ, SAD i još neke druge zemlje to do sada nisu učinile." Panić se u nastavku interviewa izjašnjava protiv kontinuiteta s Titovom Jugoslavijom. O ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji Panić izjavljuje da je u građanskom ratu teško reći tko je kriminalac a tko nije. "Teško je definirati ratni zločin. Mnogi, ranije posve normalni ljudi u građanskom ratu čine velike gluposti. Neki od tih ljudi zapravo su nedužni jer ih je u mnogim slučajevima okolina prisilila na pucanje u građanskom ratu", zaključuje Panić. Kao jedan od svojih glavnih političkih ciljeva Panić vidi dokinuće sankcija i nakon toga obnovu gospodarstva. "Moj krajnji cilj je stvaranje ekonomske unije na Balkanu", tvrdi Panić. Na pitanje o odnosima s Miloševićem i njegovim ljudima koji ga optužuju zbog ekonomske politike, Panić odgovara: "Milošević me uopće ne napada.(...) Kao što sam već rekao, ti ljudi nemaju veze sa stvarnošću. Oni žive u Disneylandu. Naposlijetku, svi znaju da su sankcije već bile uvedene kada sam postao premijer." O predstojećim izborima Panić govori: "Pobijedit će onaj tko se založi za mir. Vjerujem da se radi samo o tome tko će u sljedećim danima najviše učiniti za mir." Nadalje, Panić u interviewu tvrdi kako on zapovijeda vojskom tzv. Savezne Republike Jugoslavije i da 'Armija' jednostavno mora izvršavati njegove zapovijedi. Na posljednje pitanje, je li zadovoljan rezultatima svog dosadašnjeg rada i je li optimist, Panić odgovara: "Ja nikada nisam zadovoljan, no nadam se da ćemo se uskoro riješiti sankcija i da će na izborima u studenom pobijediti demokracija. Tada će i sve drugo biti bolje.(...) Da, naravno da sam optimist." LE MONDE, Francuska, (11/12. X. 1992.) Afsane Bassir Pour, dopisnik iz New Yorka, ističe da su "poslije nekoliko tjedana rasprava, u trenutku kad se činilo da više ništa ne može zaustaviti srpsko osvajanje Bosne i Hercegovine, članovi Vijeća sigurnosti 'de facto' odlučili zabraniti srpskom zrakoplovstvu ulazak u bosanski zračni prostor". Pitanje je međutim, ističe dopisnik, "koju ulogu srpsko vojno zrakoplovstvo ima u Bosni". Jedan je diplomat upozorio da su "Srbi već osvojili više od 70 posto bosanskoga teritorija i njihovi zrakoplovi više ne moraju uzlijetati", navodi dopisnik, dodajući da je drugi diplomat napomenuo da se "etničko čišćenje ne provodi iz zraka". Predstavnica Visokog komesarijata UN za izbjeglice upozorila je, u trenutku kad je Vijeće sigurnosti izglasavalo rezoluciju 781, kako "se na području Banje Luke događaju strahote", te da je "etničko čišćenje tamo doseglo zadnji stadij". Tadeusz Mazowiecki je konstatirao kako "je međunarodna zajednica intervenirala prekasno i tako ostavila Srbima dovoljno vremena da dovrše kampanju 'čišćenja'", te je primijetio da "Europi i Zapadu još jedino preostaje da otvore vrata tisućama prognanika". Za europske diplomate, napominje dopisnik, "nova odluka Vijeća sigurnosti označava 'dodatni angažman' međunarodne zajednice u jugoslavenskom sukobu. Prema njihovu mišljenju, ta je mjera temelj osiguranja zaštite zračnih mostova i humanitarnih konvoja u Bosni. Oni tvrde i da su razmještanje promatrača na uzletištima, u području cijele bivše Jugoslavije, i slanje AWACS-a 'odlučujuće mjere za prekid neprijateljstava'". Britanski predstavnik, dodaje dopisnik, drži da je poruka Vijeća sigurnosti "vrlo jasna". Sir David Hannay tvrdi da će "prvi vojni zrakoplov koji preleti Bosnu i Hercegovinu biti vrlo neugodno iznenađen". Ambasador BiH, koji ne vjeruje previše obećanjima Zapada tvrdi da je odluka od "vitalnog značenja" za moral stanovnika Bosne, napominje dopisnik. Osvrćući se u nastavku i na samu rezoluciju 781, dopisnik ističe kako se čini da je ona "kompromis između Europljana - osobito Pariza i Londona - i Amerikanaca. Washington, čija gledišta prenosi predsjednik Bush, želio je rezoluciju kojom bi se predvidjela automatska primjena sile u slučaju povrede bosanskoga zračnog prostora. Europljani su, koji na terenu imaju nekoliko tisuća vojnika, bili mnogo oprezniji, s obzirom na to da se boje srpske osvete njihovim vojnicima". Napomenuvši kako su na kraju SAD prihvatile pristup u dva stupnja, djelomice i zbog neslaganja unutar same američke administracije, autor ističe da "Washington dobro zna da njegovo suzdržano ponašanje diskreditira namjerno frazersku retoriku Georga Busha koji je, prije i poslije zaljevskoga rata obećavao ostvarivanje 'novoga svjetskog poretka' u kojemu agresor neće biti nekažnjen". Još je ovoga tjedna, podsjeća dopisnik, Bush isticao da je "obećao da niti jedan američki vojnik neće biti poslan u borbu u bivšu Jugoslaviju 'dok se ne bude znalo što će biti zadaća, kako će se pobijediti i kako će se podupirati naše snage'. U Bosni su shvatili poruku", ističe dopisnik. Prema jednom zapadnom diplomatu, napominje izvjestitelj, "zabrana letova za sve vojne zrakoplove, osim zrakoplova UN, poruka je i 'nekim muslimanskim zemljama koje i dalje, unatoč embargu opskrbljuju oružjem muslimanske snage u Bosni". Naime, ističe diplomat, "svi vojni zrakoplovi koji budu letjeli na zračnom prostoru Bosne, kršit će rezoluciju 781". Na kraju dopisnik ističe da je Boutros Ghali poslao pismo predsjedniku Vijeća sigurnosti Jean-Bernardu Merimeeu, "upozoravajući ga na posljedice koje bi rezolucija 781 mogla imati na osoblje UN. Glavni tajnik naglašava da se sa zabranom letova i načinom nadziranja nisu suglasile sve strane". To upozorenje diplomati tumače kao 'odbijanje' glavnog tajnika da razmjesti osoblje Zaštitnih snaga UN na uzletištu u Banjoj Luci, odakle polijeće većina srpskih zrakoplova, završava Afsane Bassir Pour. THE NEW YORK TIMES, SAD, (9. X. 1992.) Anthony Lewis piše kako je prošloga mjeseca bivši američki ministar vanjskih poslova George Shultz govorio o strahotama koje se događaju u bivšoj Jugoslaviji i zažalio zbog neuspjeha američke vlade da zaustavi srpske napade na Bosnu. Mnogo je načina kojima bi SAD mogle zaustaviti Srbe, napomenuo je Shultz, istaknuvši da opcija ima mnogo više nego što ih je Amerika iskušala, a jedna od njih je i bombardiranje srpskih skladišta streljiva. Shultz je govorio 19. rujna na sastanku uprave investitorske tvrtke iz Wall Streeta Forstmann Little & Company, u čijem je upravnom odboru. Jedanput godišnje odbor raspravlja o svjetskim problemima, pojašnjava Lewis. Nastavlja da je Shultz republikanac, "ali je, dok je bio u tri kabineta, u Nixonovoj i Reaganovoj administraciji, uvijek načela pretpostavljao politici". Danas je Shultz očito, napominje Lewis, uznemiren zbog neaktivnosti predsjednika Busha u pogledu tragedije u Bosni, kao što bi morao biti i svaki Amerikanac. "Ne sjećam se da je ikad ijedan predsjednik toliko pogriješio i nije učinio ništa kad je imao toliko mogućnosti da spriječi i zaustavi okrutan i besmislen pokolj. Pomislite samo na to što se danas događa u Bosni, Srbi teškim oružjem svakodnevno bombardiraju Sarajevo. Oružje je na okolnim brdima, vidljivo. Američki bi ga zrakoplovi mogli ušutkati za nekoliko dana - možda i za dan - kad bismo imali predsjednika koji bi za to imao hrabrosti. Unatoč obećanjima, Srbi nastavljaju nacističko 'etničko čišćenje' Bosne. Mogu ne ispuniti obećanja jer se američki Predsjednik, čini se, za to ne brine", piše Lewis. Spominjući zatim i upozorenja Donalda Achesona, predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije u Sarajevu, Lewis ističe da su "prizori u Bosni dovoljni da slome srce svakoj normalnoj osjećajnoj osobi". Međutim, "zabrinjava li se George Bush", pita Lewis, dodajući kako "tek sada, nekoliko mjeseci prekasno, zahtijeva zabranu letova srpskih bombardera iznad Bosne. Nije učinio ništa kako bi se zabranila doprema streljiva iz Srbije srbijanskim vojnicima u Bosni. Nije primijenio silu, moralnu niti fizičku, da prekine smrtonosni obruč oko Sarajeva. Američki vojni vođe razumljivo su neodlučni u pogledu primjene sile, ako ne mogu biti sigurni u pobjedu. Ali svijetu danas treba primjena sile ili prijetnja silom". Je li Bush ravnodušan u pogledu bosanske tragedije zato jer je bešćutan, je li slabić, što je s toliko muke pokušavao prikriti, ili se tek ovih dana zainteresirao za politiku, pita Lewis, napominjući da je "svom narodu iznio odvratnu laž da je Bill Clinton možda komunistički agent, a on sam nema hrabrosti da se suprotstavi srbijanskom komunističkom diktatoru. Tko god bude imao priliku ispitivati Georgea Busha na prvoj raspravi, morao bi upitati: zašto niste prihvatili prvi izazov doličnosti i humanosti u Europi poslije hladnog rata? Je li to vaša vizija novog svjetskog poretka?" POLITIKA EKSPRES, Srbija, (12. X 1992.) Dr. Stipe Šuvar, zadržavajući se u Beogradu na putu u Skoplje razgovor za list "prihvatio je bez ustezanja". Izjavio je : "Slutim da će u Srbiji uskoro doći do raspleta, koji će povratno utjecati na stanje duha i odnosa u Hrvatskoj. Siguran sam da bi bilo kakav pozitivan rasplet ovdje, u smislu istjerivanja načistac sadašnjih nedemokratskih snaga, morao da se odrazi i u Hrvatskoj. Ovo što se sada dešava kod vas izgleda mi kao jedno veliko hrvanje koje će završiti silaskom Miloševića sa scene glavnog aktera". On je izrazio uvjerenje da će Hrvatska i Srbija morati surađivati "bar onoliko koliko se surađuju u Europi. Time će stvari postepeno dolaziti na svoje mjesto, a za 50 godina, ako ne i ranije, možda će ponovo doći i do ujedinjenja". (Hina) dh 120145 MET oct 92