STANJE LJUDSKIH PRAVA NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE

ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Komisija za ljudska prava UN usvojila je konsenzusom na svojoj 49. sjednici, 23. veljače, Rezoluciju o stanju ljudskih prava na prostoru bivše Jugoslavije. U uvodnom djelu Rezolucije izražava se duboka zabrinutost zbog ljudske tragedije u dijelovima područja bivše Jugoslavije i zbog neprekinutih masovnih i sustavnih kršenja ljudskih prava, posebice u područjima Republike Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom. Komisija je također uznemirena izvješćima po kojima se stanje ljudskih prava u BiH još više pogoršalo nakon posebnog zasjedanja Komisije 30. studenog i 1. prosinca 1992. U Rezoluciji se također izražava zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u Srbiji, posebno na Kosovu, u Sandžaku i Vojvodini. Komisija UN za ljudska prava u Rezoluciji dalje bilježi nastavljanje nedopustive prakse etničkog čišćenja, za koju se kaže da je izravan uzrok većini kršenja ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji i čije su žrtve ponajprije Muslimani kojima doslovno prijeti istrebljenje. U Rezoluciji se nadalje podsjeća na sve dosadašnje odluke organa UN kao i na odredbe Ženevskih konvencija o ljudskim pravima i zaštiti žrtava rata te zahvaljuje posebnom izvjestitelju UN (Tadeuszu Mazovwieckom) na podrobnim izvješćima o stanju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije. U Rezoluciji dalje stoji: "- Komisija potvrđuje da su sve strane u bivšoj Jugoslaviji odgovorne za pronalaženje mirnog rješenja sukoba pregovorima pod okriljem međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji te poziva da skrb za ljudska prava dobije odgovarajući prioritet u mirovnom procesu; - sa zadovoljstvom bilježi ocjene posebnog izvjestitelja o pozitivnom stanju ljudskih prava u Republici Sloveniji; - sa zanimanjem bilježi mišljenja posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji; - izražava duboku zabrinutost na temelju ocjene posebnog izvjestitelja da u Srbiji i drugim dijelovima bivše Jugoslavije raste utjecaj ultranacionalističkih ideologija te da se nastavlja indoktrinacija i zlonamjerno informiranje kojim se potiče nacionalna i vjerska mržnja; - zahtijeva od svih strana da odmah izvijeste ICRC o svim logorima, zatvorima i drugim mjestima zatočenja na području bivše Jugoslavije i da odmah zajamče neometan i stalan pristup predstavnicima ICRC, UNHCR, Misiji EZ, predstavnicima KESS-a i posebnom izvjestitelju UN u ta mjesta; - zahtijeva neodložno puštanje svih samovoljno ili ilegalno zarobljenih osoba na području bivše Jugoslavije, a pod međunarodnim nadzorom, kao i neodložno zatvaranje svih mjesta u kojima se drže zarobljenici, a koja nisu u skladu sa Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949; - najoštrije osuđuje sva kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji, od svih strana u sukobu, potvrđujući da vlasti na područjima pod srpskom kontrolom u Republikama BiH i Hrvatskoj, zapovjednici srpskih paravojnih snaga, kao i političko i vojno vodstvo Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) snose najveću odgovornost za većinu tih kršenja; - prihvaća zaključak posebnog izvjestitelja u njegovom izvješću (E/CN4/1993/50) da s produženjem sukoba sve više zlodjela čine i druge strane u sukobu; - posebno osuđuje gnjusna djela koja posebni izvjestitelj označava djelom prakse etničkog čišćenja, a što uključuje prisilna preseljenja stanovništva, napade na nevojne ciljeve, svojevoljna pogubljenja, samovoljno zarobljavanje civila, sustavnu praksu silovanja, prekid opskrbe hranom i drugim neophodnim stvarima civilnih naselja te poziva međunarodnu zajednicu da utječe na SRJ i samoproglašene srpske vlasti u BiH i Hrvatskoj da odmah prekinu praksu etničkoga čišćenja i ublaže posljedice te prakse kojom se krše temeljna načela ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava; - ponovno naglašava pravo izbjeglica, raseljenih osoba i drugih žrtava etničkog čišćenja da se vrate svojim domovima kao i ništavnost nasilne promjene vlasništva imovine i drugih postupaka izvršenih pod prisilom; - ponovno osuđuje bezobzirno razaranje gradova i civilnih područja, sustavno teroriziranje i ubojstva neboraca, razaranje vitalnih objekata, opkoljavanje gradova i korištenje vojne sile protiv civilnog stanovništva i humanitarnih organizacija svih strana, potvrđujući da srpske snage imaju glavninu odgovornosti; - posebno osuđuje svjesno ometanje isporuka hrane i medicinskih potrepština nužnih za preživljavanje civilnog stanovništva čime se krši međunarodno humanitarno pravo te zahtijeva od svih strana u sukobu da osiguraju da osobe pod njihovom kontrolom prekinu svako ometanje isporuka humanitarne pomoći; - izričito osuđuje svjesno ubojstvo zamjenika premijera BiH Hakije Turajlića koje su izvršili bosanski Srbi; - također osuđuje napade na UNPROFOR što je uzrokovalo ranjavanja i pogibije osoblja UN koje, među ostalim, pruža zaštitu civilima u UNPA u Hrvatskoj i zaštitu isporukama humanitarne pomoći u BiH; - osuđuje sva zlodjela nad civilima i zarobljenicima uključujući mučenje, osakaćivanje i silovanje; - zahtijeva da vlasti na prostoru bivše Jugoslavije odmah poduzmu odgovarajuće korake, u skladu s međunarodno priznatim načelima, da otkriju i kazne one koji su krivi za izvršenje ili su nalogodavci ovih djela i poduzmu sve neophodne mjere kako bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s obvezama prema relevantnim međunarodnim dokumentima; - potvrđuje da su sve osobe koje izvrše ili narede izvršenje djela kojima se krši međunarodno humanitarno pravo, uključujući i ranije navedena, pojedinačno odgovorne za ta kršenja i da će međunarodna zajednica uložiti sve napore kako bi odgovorne za te zločine izvela pred sud pravde u skladu s međunarodno priznatim načelima; - zahtijeva od svih tijela UN, uključujući UNPROFOR, organe UN za zaštitu ljudskih prava, specijalizirane agencije, vlade, međudržavne i nevladine organizacije, da u potpunosti surađuju s posebnim izvjestiteljem te da mu kontinuirano dostavljaju sve relevantne i točne informacije kojima raspolažu o stanju ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji." U nastavku Rezolucije Komisije za ljudska prava UN traži se od glavnog tajnika da osigura dodatna sredstva i osoblje za rad komisije stručnjaka koja ispituje kršenja ljudskih prava i masovne grobnice, te poziva Vijeće sigurnosti da uspostavom međunarodnog suda stvori uvjete za suđenje izvršiteljima zločina na području bivše Jugoslavije i u tom kontekstu odredi koji počinjeni zločini spadaju u okvir Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Na kraju Rezolucije izražava se zabrinutost zbog stanja ljudskih prava na Kosovu te s tim u vezi navodi brutalne postupke policije protiv Albanaca, protupravne pretrese i uhićenja, mučenje i zlostavljanje u zatvorima i diskriminaciju u upravnom i pravnom postupku, kao i diskriminatorno otpuštanje Albanaca s posla. (Hina) fp 240726 MET feb 93