DR. MIOMIR ŽUŽUL GOVORIO NA SJEDNICI KOMISIJE UN ZA LJUDSKA PRAVA

ŽENEVA, 22. veljače (Hina) - Stalni predstavnik republike Hrvatske pri sjedištu UN u Ženevi dr. Miomir Žužul govorio je danas na zasjedanju Komisije UN za ljudska prava, u sklopu rasprave o prisilnim i nedobrovoljnim nestancima osoba. On je na početku istaknuo da je "primjer ljudskog očaja" tragedija hrvatskog grada Vukovara, gdje je u studenom 1991. godine, u samo tri dana, nestalo 5.000 ljudi. "Od tada je za neke od njih utvrđeno da su mrtvi, a potraga za 2.600 osoba i dalje se nastavlja", kazao je Žužul. "Vlada Republike Hrvatske potpisala je 27. studenoga 1991. godine zajedno s jugoslavenskom armijom, vladom 'Jugoslavije' i Srbije, u nazočnosti Međunarodnog komiteta Crvenog križa (ICRC), Memorandum o razumijevanju", podsjetio je hrvatski predstavnik i nastavio,"Na osnovu tog Memoranduma osnovana je posebna zajednička komisija za nestale osobe i posmrtne ostatke. Nadali smo se da će biti moguće riješiti veliki ljudski problem nestalih osoba, među kojima su stotine djece, tisuće žena. Nažalost, nakon deset mjeseci rada tijekom 1992. godine, iako je uživala potporu najrespektabilnijih međunarodnih humanitarnih organizacija, komisija je uspjela riješiti samo nekoliko slučajeva. Jugoslavenska je strana tada predložila da se komisija raspusti, ostavljajući tako hrvatsku Vladu bez ikakva izbora, iako je (Komisija) bila i još uvijek je obavezna učiniti sve što je u njezinoj moći u traganju za 2.600 osoba iz Vukovara, od kojih su mnogi, kako to dokazi i svjedočenja pokazuju, ubijeni i bačeni u zajedničke grobnice." U nastavku govora dr. Žužul je izrazio zahvalnost Međunarodnom komitetu Crvenog križa. "Međunarodni komitet Crvenog križa bio je od samog početka uključen u sve razgovore s jugoslavenskom stranom, sa zajedničkom komisijom i ad hoc komisijom za Vukovar. Ta organizacija i njezini predani članovi zaslužuju našu veliku zahvalnost za svoje napore i dostignuća. Međutim, iako je ICRC u provođenju svog plemenitog cilja osjetio da je nužno da se povuče iz tih komisija, budući da su osjetili da je jugoslavenska strana namjerno opstruirala njihov rad i skrivala svu dokumentaciju, koja inače postoji i koju drže obavještajne službe. ICRC nije vidio svrhu svog daljnjeg angažmana pod takvim uvjetima, budući da nije bilo dostupnih sredstava da se izvrši bilo kakav pritisak na stranu koja je opstruirala", kazao je Žužul. "Slučaj Vukovar", nastavio je, "najdramatičniji je primjer ponašanja države koja je izvršila agresiju na drugu državu. Unatoč svim potpisanim sporazumima, unatoč međunarodnim konvencijama, unatoč čvrstim zahtjevima da se poštuju ljudska prava, Jugoslavija je odbacila svaku daljnju suradnju i odbila dati bilo kakvu dokumentaciju. Što se još može očekivati od agresora? Ipak većina slučajeva nestalih osoba mogla je biti riješena da je bila dopuštena identifikacija posmtrnih ostataka stotina i stotina pronađenih kraj Vukovara i na drugim lokacijama koje su pod kontrolom UNPROFOR-a, a zapravo pod okupacijom srpskih paravojnih snaga. U nastavku svog današnjeg govora pred Komisijom UN za ljudska prava, stalni predstavnik Republike Hrvatske je naglasio da je "Vlada Republike Hrvatske učinila najviše što je mogla kako bi doznala za sudbinu osoba koje su nestale tijekom agresije na Hrvatsku. Međutim, ona je dosegla granice svojih mogućnosti." "To bi sada trebao postati problem međunarodne zajednice, budući da u Hrvatskoj ima 14.000 nestalih osoba. A koliko ih je nestalih u Bosni i Hercegovini? Možda više od 100.000!", upozorio je Žužul. "Kako bi trebalo postaviti ovaj problem?", zapitao se hrvatski veleposlanik i nastavio: "Postavljaju se brojna pitanja, počevši od mogućnosti uspostavljanja kontakata obitelji žrtava u Hrvatskoj s Vladom 'Jugoslavije' i Srbije. Kako će rođaci tražiti svoje voljene u Bosni i Hercegovini i kojoj bi se vladi oni trebali obratiti? I još mnogi drugi problemi. Mogu li se Ujedinjeni narodi nositi s ovom tragedijom s postojećim mehanizmima ili bismo trebali uspostaviti nove ad hoc aranžmane? Grupa za prisilne i nedobrovoljne nestanke, čiji rad i napore predsjedavajućeg grupe visoko cijenimo, ustanovila je problem i čeka na upute od naše komisije. Tek vas želim podsjetiti na dimenzije i složenost problema. Hrvatska Vlada posjeduje dokumentaciju za 13.788 nestalih osoba, a obitelji žrtava podnijele su 8.000 zahtjeva. Mislimo da je dužnost Ujedinjenih naroda da djelotvorno odgovore na ovaj izazov s ciljem da pomognu riješiti ovaj humanitarni problem. Ali oni će moći odgovoriti na izazov samo ako se djelotvorno odluče s tim baviti, uspostavljanjem novog mehanizma, koji bi bio podržan odgovarajućim finacijskim resursima, i izradom sustava istraživanja masovnih nestanaka koji su se dogodili tijekom rata protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sterilni mehanizmi, zasnovani na ispunjavanju obrazaca i njihovo slanje organizacijama Crvenog križa dotične zemlje, u ovom slučaju 'Jugoslavije' neće dovesti do nikakvog smislenog rezultata. Nemamo formulu koju bismo ponudili, ali bi međunarodna zajednica trebala biti svjesna veličine problema i zadaće s kojom se suočava", zaključio je dr. Žužul. (Hina)sv 221043 MET feb 93