HRVATSKA ZADOVOLJNA IZVJEŠĆEM KOMISIJE ZA SUKCESIJU

ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Izvješće Komisije za ekonomska pitanja što djeluje pri Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji koje je nedavno podneseno supredsjedateljima Cyrusu Vanceu i Davidu Owenu, sadrži, između ostalog, i prijedloge da se odmah započne s raspodjelom financijske aktive i pasive, te nekretnina bivše zajedničke države koje su u inozemstvu, izjavio je u razgovoru za Hinu koordinator hrvatskog projekta sukcesije Božo Marendić. Hrvatska je s tim u svezi već pripremila dokument u kojem se predlaže grupiranje djelidbene mase u nekoliko skupina, tako da bi svaka od pet država nasljednica bivše Jugoslavije učestvovala u svakoj skupini. U protivnom bi, ističe Marendić, podjela bila skoro neprovedljiva, jer bi se nekretnine trebale prodavati, a novac dijeliti, što je gubitak za sve države nasljednice. Izvješćem u cjelini Hrvatska je zadovoljna, iako je još dosta pitanja na koja bi Konferencija trebala što prije dati odgovor, drži Marendić te napominje da je hrvatska Vlada potkraj siječnja osnovala Ured za sukcesiju. Međunaslov: Rad Konferencije usporava tzv SR Jugoslavija Inače, rad Konferencije je u mnogim stvarima usporen, prije svega zbog stava delegacije SR Jugoslavije koja drži da su oni jedini nasljednici SFR Jugoslavije i protive se parcijalnoj sukcesiji. Osim toga, ne prihvaćaju da sukcesiju vodi "neka konferencija", već "da se sve sagleda i da se pojedini elementi međusobno prebijaju". Pod pritiskom međunarodne zajednice predstavnici SR Jugoslavije ipak sudjeluju u radu Konferencije, ali zadržavaju rezervu, i u pogledu konferencija koje su do sada održavane (Haška, Briselska, Londonska i Ženevska), kao i u pristupu rješavanju sukcesije. Time se zapravo želi produžiti proces sukcesije, što ne treba čuditi budući da nekretninama u inozemstvu, deviznim rezervama, zlatom i svime što je vrijedno i od posebne važnosti, trenutno upravljaju, troše i kontroliraju predstavnici SR Jugoslavije. Stav SR Jugoslavije je ipak bio blaži kad se raspravljalo o podjeli kvota Međunarodnog monetarnog fonda prihvativši stav Konferencije da bivše Jugoslavije više nema i da sve bivše republike imaju pravo nasljedstva po međunarodnim pravilima. Što se tiče nekretnina u inozemstvu, one su "snimljene" do zadnje, a njihova je procijenjena vrijednost veća od 500 milijuna američkih dolara, u što je uključena i cijena pripadajućeg zemljišta. Na žalost, dodao je Marendić, trenutno se nema uvida u opremu koja se u njima nalazila. Devizne rezerve bivše Jugoslavije, prema podacima s kojima raspolaže Konferencija, iznosile su više od 5,5 milijardi USD. Već tijekom l991. godine te su rezerve prepolovljene, a trenutnih podataka nema. Ipak, jedan dio tih sredstava blokiran je u inozemstvu, ali podataka u kojim bankama i o kolikom se iznosu novca radi zasad još nema. Osim toga tu je i zlato u vrijednosti manjoj od milijarde USD, za koje postoji evidencija, ali je i sa njim slična situacija kao i s devizama jer su njime jedino raspolagale Srbija i Crna Gora, koje će morati dostaviti podatke o sadašnjem stanju deviznih rezervi i zlata. Međunaslov: Hrvatska raspolaže dokumentacijom o zajedničkoj imovini Hrvatska raspolaže s vrijednim podacima i dobrom dokumentacijom za stanje zajedničke imovine sa danom 31. prosinca 1990.godine. Međutim, taj datum nije trenutak sukcesije, već će on tek biti definiran tijekom Konferencije. Tako postoji dokumentacija vojne imovine na području cijele bivše Jugoslavije, čija se vrijednost procjenjuje na 70 milijardi USD. No tu valja biti oprezan, smatra Marendić, jer je bivša JNA razvijala vojnu industriju na principima civilnog ugovora, a samo je mali dio, razvojni centar, bio u njihovu vlasništvu. Stoga iz zajedničke imovine ne treba izostaviti niti brojne projekte i patente, 'know-how' i različite licence. Hrvatska raspolaže i s potpunom evidencijom vojnih stanova i stanova civilnog sektora saveznih ustanova na području bivše Jugoslavije u kojoj je bilo 136 tisuća vojnih i 14 tisuća stanova saveznih ustanova, od čega se ukupno 44 tisuće nalazi na području Republike Hrvatske. Jedan od predmeta sporenja je i infrastruktura. Stav Republike Hrvatske, kao i većine delegacije je da je velika djelidba učinjena već s Ustavom iz 1974. kojim je definirano nacionalno vlasništvo republika, pojasnio je Marendić. Naime, od tada je saveznim zakonom bilo obvezatno udruživanje te su tako stvarene zajednice pošta, elektroprivrede, željeznica i samo ona imovina koja je stečena u tom zajedništvu može biti predmet sukcesije. Izričit je stav hrvatske strane, a takav je primjer ulaganje Hrvatske u termoelektrane "Tuzla" i "Obrenovac", da ti ugovori u procesu sukcesije vrijede i ne mogu biti povrijeđeni. To pak osporavaju predstavnici Srbije koji zastupaju tezu o podjeli sve infrastrukture. Sukcesija, osim imovine i obveza, obuhvaća i druga pitanja, kao što su državljanstvo, stečena prava pojedinaca i poduzeća i sl, a njom se rješava hoće li strana imovina biti vraćena ili kompenzirana, ne uzimajući u obzir da li je riječ o pojedinacima ili poduzećima. Hrvatska to pravo stranim državljanima priznaje ali i inzistira da se i hrvatskim građanima priznaje to isto pravo zaštite imovine, odnosno da se vrijednost imovine koja je u ratu uništena mora nadoknaditi. Time je u sukcesiju, usprkos brojnih neslaganja, uvučena i ratna šteta, istaknuo je Marendić, a stav drugih strana će se, unatoč načelnoj suglasnosti, znati početkom ožujka. Tu je i pitanje vojnih i drugim mirovina, a hrvatski prijedlog je da svaka država sljednica preuzme obveze prema svojim građanima. Prijedlog je Srbije i Crne Gore da se za za to izdvoje sredstva iz zajedničke imovine. Kako bi Konferencija u narednom razdoblju mogla biti učinkovitija, Hrvatska je predložila sužavanje inventara koji će ući u sukcesiju, utvrđivanje arbitraže koja će ga učiniti jedinstvenim, kao i ustanovljenje sadašnjeg stanja zajedničke imovine kojom je u međuvremenu raspolagala Srbija i Crna Gora. Hrvatska traži da u zajedničku imovinu uđe i naknada štete koju je Srbija učinila 1990. godine "upadom" u monetarni sustav bivše države, zaključio je koordinator hrvatskog projekta sukcesije Božo Marendić. (Hina) do 160901 MET feb 93