LOJZE PETERLE O HRVATSKO-SLOVENSKIM ODNOSIMA

LJUBLJANA, 22. siječnja (Hina) - Nijedno od pitanja koja su u posljednje vrijeme otvorena u odnosima s Republikom Hrvatskom nije takve naravi da se, uz raspoložive instrumente i s ljudima koji znaju pregovarati, ne bi moglo riješiti prihvatljivo za obje strane. To je među ostalim, danas izlažući svoj koncept slovenske vanjske politike iznio budući slovenski ministar vanjskih poslova i potpredsjednik vlade Lojze Peterle, kojega je danas parlamentarna višestranačka komisija potvrdila kao kandidata za tu dužnost. Peterle je naveo da se pitanja s Hrvatskom mogu riješiti "dobrom voljom i uz pomoć struke, da će se u pitanjima određivanja granice s Hrvatskom osloniti na mišljenja stručnjaka, osobito u pogledu granice na moru, te da se nada da nema tog problema koji bi zahtijevao međunarodnu arbitražu". Peterle je od prioriteta u budućim odnosima s Hrvatskom istaknuo još realizaciju sporazuma o gospodarskoj suradnji i nekih drugih. Na pitanje predstavnika talijanske manjine u parlamentu Roberta Battellija o mogućem posebnom statusu hrvatskih i slovenskih pograničnih područja (Istra i Primorje), Peterle je odgovorio da će granica između Slovenije i Hrvatske u budućnosti zbog ulaska obiju država u europske integracije izgubiti sadašnji status, a da se do tada treba truditi da nova granica ne pogodi to područje. Osim politike dobrosusjedskih odnosa s Italijom, Austrijom, Madžarskom i Hrvatskom Peterle je kao prioritete slovenske vanjske politike istaknuo nastavak integracije u Europu i svijet, preko EFTE, GATT-a i KESS-a, a u pogledu suradnje s Europskom zajednicom rekao je da "treba voditi promišljenu i koordiniranu politiku, te da u Sloveniji putem prihvaćanja industrijskih standarda i zakonodavstva treba stvarati uvjete za vrijeme kad će država doći do statusa pridruženog člana EZ-a. Peterle je istaknuo i potrebu nastavka regionalne suradnje, primjerice putem zajednice Alpe-Jadran i regionalnih veza sa susjednim zemljama, a govoreći o suradnji s Italijom, istaknuo potrebu da sjeverni Jadran bude razvojno usmjeren na komplementarnu ponudu, a ne međusobno konkuriranje, spomenuvši tako posebno lučke kapacitete. Kao jednu od važnih zadaća Peterle je naveo zaštitu manjinskih prava Slovenaca u Italiji i Austriji, na osnovi reciprociteta ali ne smanjivanjem nego povećanjem stupnja manjinske zaštite. Najviše pitanja članova komisije ticalo se odnosa s Hrvatskom i Italijom, te pitanja osimskih sporazuma i sukcesije udjela Slovenije u austrijskom državnom ugovoru, gdje je bilo više potpisnika a potpisnica je i bivša Jugoslavija. Peterele se među ostalim zauzeo i za uključivanje Slovenije ne samo u ekonomske nego i sigurnosne sustave u okviru Europske zajednice, te za nalaženje novih tržišta ne samo u Zapadnoj Europi nego i u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Na pitanje o politici i odnosima prema državama nastalim na području bivše SFRJ Peterle je naglasio da se Slovenija mora "odlučno držati odluka prihvaćenih u OUN" te da mora učiniti sve u granicama svoje moći te aktivnom ulogom pridonijeti završetku sukoba, smirivanju i uspostavi normalnih odnosa. (Hina)dd 221701 MET jan 93