PRIJEDLOG ZAKONA O RADU

ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Prijedlog zakona o radu, koji je početkom ove godine Ministarstvo rada i socijalne skrbi uputilo u redovnu saborsku proceduru, jedan je od temeljnih zakona i prvi korak u reviziji radno-pravnog sustava i njegova usklađivanja s odredbama Ustava Republike Hrvatske. Riječ je o krupnim promjenama u oblasti koju sada uređuje Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa, kao i u dijelu Zakona o radnim odnosima, istaknula je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić. Najvažnije promjene u odnosu na dosadašnju regulativu, su uvođenje ugovornog radnog odnosa, promicanje kolektivnih radnih odnosa i slobodnije odlučivanje poslodavaca. "Daleko smo od toga da mislimo da taj zakon može značiti kodifikaciju svih radnih odnosa koje sada uređuje oko 65 što zakonskih što podzakonskih akata", kazala je Vera Babić, navodeći kao primjer Njemačku koja svoje radno pravo pokušava kodificirati već 15 godina. Međunaslov: Radni odnos iz statusnog u ugovorni odnos Prijedlogom zakona, radni se odnos iz statusnog prebacuje u ugovorni odnos, no, kako se ne radi o klasičnom ugovoru o poslu, djelu i sl. jako je izražen i element javnosti. "Nema više statusa, nego ugovor s određenom nazočnošću države u dijelu koji mora ispuniti ustavna radno-pravna načela", napomenula je, dodajući da ugovorni odnos podrazumjeva i veće slobode i poslodavca i posloprimca. "Iako se država ne treba previše miješati u taj odnos, njena je uloga da u njemu uspostavi određenu ravnotežu", smatra Vera Babić. Prijedlogom zakona promiče se i organiziranje posloprimaca, dakle sindikata, i udruživanja poslodavaca, kako bi preuzeli što veći dio svojih prava i obveza, sami ih kreirali i uređivali, Ističući kako javnost vjerojatno najviše zanima veća sloboda poslodavaca, sloboda u donošenju odluka pa i onih koje se tiču zasnivanja i prestanka radnih odnosa, Vera Babić je podsjetila da nova zakonska rješenja pretpostavljaju privatizaciju, bolje organiziranje sindikata i poslodavaca. Dio odredbi koje je do sada propisivala država, poput radnog vremena, godišnjeg odmora i sl., ne mogu se više uređivati zakonima nego kolektivnim ugovorima ili dogovorima. Nasuprot prigovoru da je tim zakonskim prijedlogom data velika sloboda poslodavcu, u drugim prijedlozima zakona, koje je zaključkom Sabora Ministarstvo dužno uputiti u proceduru prije konačnog Prijedloga zakona o radu, posebno prijedlogom zakona o zaštiti na radu, poslodavcu će biti nametnut itekako veliki teret. "Onoliko koliko je poslodavac slobodan u kreiranju odluka, toliko će veliku odgovornost imati pri utvrđivanju mjera zaštite na radu", kazala je pomoćnica ministra. Međunaslov: Primjena Zakona o radu uz prateći paket zakona Uz prijedlog zakona o zaštiti na radu, Ministarstvo je u proceduru dužno uputi i prijedloge zakona o mirovinskom osiguranju, o socijalnoj skrbi, o zdravstvenom osiguranju, o zapošljavanju, o inspekciji rada. "To su prijedlozi zakona iz kojih će se vidjeti koncepcija cijelog radno-pravnog i socijalnog sustava", ocjenjuje Vera Babić. Primjedbe na Prijedlog zakona do sada su, po njenim riječima, uputile sve sindikalne centrale, tu su i primjedbe iz saborske rasprave, očitovanje saborskih odbora i Vladina Ureda za zakonodavstvo, dok pojedinačnih primjedbi za sada nije bilo, ali je dosta upita pojedinaca, npr. u radijskim emisijama, na tribinama i sl. Napominjući kako Ministarstvo nastoji uspostaviti što bolju komunikaciju sa sindikatima, Vera Babić je navela i njihov prigovor da najprije treba ratificirati konvencije Međunarodne organizacije rada, koje je Hrvatska članica. Kako je za njih, jer ih je ratificirala i bivša Jugoslavija, dovoljna notifikacija sukcesije Hrvatske, Ministarstvo je osnovalo komisiju u kojoj su i predstavnici sindikalnih centrala, Hrvatske gospodarske komore i Udruženja hrvatskih obrtnika. "Rad na prihvaćanju tih konvencija, imat će uticaja i na pripremu konačnog Prijedloga zakona o radu", kazala je Vera Babić. Svoje mišljenje o ovom zakonskom projektu dali su, uz ostale, i stručnjaci Sveučilišta iz Frankfurta, te prof. Weiss s katedre za radno pravo, koji je uz pohvale Prijedlogu zakona o radu, ukazao i na neke dvojbe, primjerice na participaciju i radno sudstvo. Tako je, primjerice, na dio zakonskog prijedloga da se sudjelovanje ili suodlučivanje radnika riješi ili posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom, prof. Weiss predložio da se bar dio koji se tiče informiranja, te neposrednih prava radnika, kao što je npr. radno vrijeme, ugradi u ovaj zakonski tekst. "Mi smo to prihvatili i nastojat ćemo, obzirom i na pomenute konvencije, to i ugraditi", istaknula je. Uz donošenje zakona, naravno, treba osigurati da djeluje i cijeli gospodarski sustav na novim osnovama, a treba voditi računa i o nekim stečenim pravima, pa će vrijeme do pune primjene samog zakona morati biti duže, zaključila je pomoćnica ministra. (Hina) do 061031 MET feb 93