U ponedjeljak će ministri vanjskih poslova država članica razgovarati u Bruxellesu o zapadnom Balkanu, stanju u Sahelu, zatim o Bjelorusiji i nizu drugih aktualnih vanjskopolitičkih tema.
Na dnevnom redu je jačanje sankcija protiv bjeloruskog režima Aleksandra Lukašenka, kojeg EU optužuje da dovodi migrante s Bliskog istoka te ih upućuje na granicu s Poljskom, Latvijom i Litvom. Tisuće migranata dovedeno je na zapadne granice Bjelorusije, gdje na iznimno niskim temperaturama čekaju pokušavajući ući na teritorij EU-a. Prelazak granice je nemoguća misija jer su zemlje koje graniče s Bjelorusijom potpuno zatvorile istočne granice, koje čuvaju jake snage sigurnosti.
Europska komisija je u proteklih nekoliko dana uspostavila kontakte s brojnim zrakoplovnim tvrtkama, koje su potvrdile da neće sudjelovati u krijumčarenju ljudi koje organizira bjeloruski režim. Irački zračni prijevoznici su potvrdili da neće nastaviti letjeti prema Minsku, a turski avioprijevoznik Turkish Airlines obustavio je prodaju jednosmjernih karata za letove prema Minsku. Osobe s iračkim, sirijskim i jemenskim putovnicama neće moći kupiti karte niti se ukrcati za letove iz Turske prema Bjelorusiji. EU će staviti na crnu listu i uvesti sankcije protiv zrakoplovnih tvrtki koje nastave sudjelovati u dovođenju migranata u Bjelorusiju.
Ministri će na sastanku razgovarati i o jačanju svog angažmana na zapadnom Balkanu i u okviru toga o stanju u Bosni i Hercegovini.
Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) pripremila je dokument koji bi trebao biti podloga za raspravu.
U tom se dokumentu kaže da je politička situacija na zapadnom Balkanu sve napetija, da se u Bosni i Hercegovini produbila politička kriza te da se na sjeveru Kosova ponovno javljaju napetosti.
U dokumentu se navodi da su državne institucije u BiH blokirane, da situaciju obilježava zapaljiva retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenost zemlje.
EU ističe da zajedno sa Sjedinjenim Državama žele pomoći političkim akterima u BiH da se dogovore kako bi se očuvala stabilnost zemlje.
“Prije svega, postoji hitna potreba za stvaranjem odgovarajućeg prostora za rješenje temeljeno na dijalogu kako bi Bosna i Hercegovina mogla napredovati na europskom putu”, kaže se u tom dokumentu.
U ponedjeljak popodne održat će se zajednički sastanak ministara vanjskih poslova i ministara obrane država članica.
Na sastanku će se razgovarati o prvom nacrtu Strateškog kompasa, dokumenta u kojem će se definirati planovi za jačanje europske sigurnosne i obrambene politike u sljedećih pet do deset godina.
Više od godinu danas radilo se na nacrtu Strateškog kompasa, koji je prošli tjedan Komisiji predstavio visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Sada predstoji rad na konačnom tekstu koji bi trebao biti dovršen i usvojen u ožujku sljedeće godine za vrijeme francuskog predsjedanja Vijećem EU-a.
Strateški kompas trebao bi omogućiti da EU brže i odlučnije djeluje u suočavanju s krizama, da zajamči svojim građanima sigurnost u pogledu različitih prijetnji te investiranje u jačanje sposobnosti i tehnologije.
Na marginama Vijeća za vanjske poslove održat će se sastanaka sa zemljama Istočnog partnerstva.
U ponedjeljak se sastaju i ministri poljoprivrede i ribarstva koji će usvojiti zaključke o novoj strategiji EU-a za šume do 2030. godine.
U utorak se sastaju ministri obrane država članica koji će razgovarati o o aktualnim pitanjima te razmijeniti mišljenja o EU-ovim misijama osposobljavanja.
U četvrtak se sastaju ministri zaduženi za kohezijsku politiku. Vijeće će održati raspravu o politikama o doprinosu kohezijske politike oporavku, konkurentnoj održivosti, zelenoj i digitalnoj tranziciji, otpornosti te gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji.
U petak je na redu sastanaka ministara zaduženih za razvojnu politiku.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu. Odbor za građanske slobode razgovarat će o promjenama koje pojedine države članice uvode u pogledu digitalnih covid potvrda. Francuska i Austrija najavljuju da će tražiti treću dodatnu dozu cjepiva, što ima implikacije i na slobodu kretanja unutar EU-a.
Odbor za ekonomska i monetarna pitanja u ponedjeljak će razgovarati s predsjednicom Europske središnje banke Christinom Lagarde. Raspravljat će o revidiranim inflacijskim ciljevima te o posljedicama brzog rasta cijena nekretnina.