Virtualni sastanak euroskupine održat će se u inkluzivnom formatu, što znači da će sudjelovati ministri financija svih 27 članica EU-a, a ne samo 19 članica europodručja.
Čelnici zemalja članica na svom virtualnom sastanku 26. ožujka nisu se uspjeli dogovoriti kako pomoći gospodarstvu u krizi bez presedana te su zadužili ministre financija da u roku od dva tjedna pripreme zajednički ekonomski odgovor.
Suočena s krizom nesagledivih razmjera, Europska unija je do sada suspendirala proračunska pravila i države članice sada mogu povećavati proračunski deficit i preko dopuštenih limita kako bi mogle financirati borbu protiv koronakrize i njezinih ekonomskih posljedica. Također su ublažili pravila o državnim potporama tako da vlade mogu lakše pomoći najteže pogođenim sektorima i poduzećima. To međutim ni izdaleka nije dovoljno, pogotovo što nemaju sve članice isti fiskalni kapacitet. Više njih, a one su trenutačno najpogođenije pandemijom, i prije krize imale su preveliki javni dug, što automatski smanjuje mogućnost dodatnog zaduživanja.
Sada se traži odgovor kako omogućiti gospodarstvu da zadrži glavu iznad vode dok ne prođe pandemija i kako pokrenuti brzi oporavak odmah nakon toga. Razmatraju se razne opcije, a u raspravi su se ponovo pojavile stare podjele među članicama poput onih iz vremena rješavanja financijske i dužničke krize od prije desetak godina.
Najspornije je pitanje kolektivizacije dugova, što zagovoraju zemlje s visokim javnim dugom poput Italije i Španjolske, a čemu se najviše protive Nizozemska, Njemačka,Austrija, Finska.
KREDITNA LINIJA ESM-a
Zemljama članicama je na raspolaganju nekoliko mehanizama. Što se tiče 19 zemalja europodručja, one imaju imaju na raspolaganju Europski mehanizam stabilnosti (EMS), koji je kreiran 2012. u jeku krize eurozone kako bi se pomoglo članicama da mogu financirati svoje dugove budući da to nisu mogle na financijskim tržištima. ESM ima kreditni kapacitet od 410 milijardi eura, a krediti koje članice mogu dobiti mogu biti u visini do najviše dva posto njihova BDP-a. To znači da bi kreditna linija mogla dosegnuti iznos od 240 milijardi eura, što odgovora dvopostotnom iznosu BDP-a euroopodručja. ESM je neka vrsta europskog MFF-a i tu se postavlja pitanja uvjeta za dodjelu kredita, oko čega su zemlje članice podijeljene. Osim toga, raspoloživi iznos je daleko od potreba.
KORONA-OBVEZNICE
Italija, Španjolska, Francuska i još niz zemalja traže da se uspostavi instrument zajedničkog duga za 19 zemalja eurozone. Tim obveznicama, koje najčešće zovu korona-obveznicima kolektivizirao bi se dug eurozone, a njime bi se financiralo gospodarstvo u pojedinim članicama.
Kolektivizacija dugova je tabu-tema u Europskoj uniji. Zemlje članice koje imaju najviši kreditni rejting uvijek su se protivile mogućnosti da se zajednički snosi rizik za zemlje koje nisu poznate po disciplini u javnim financijama poput Italije.
Francuska predlaže uspostavu fonda koji bi se financirao zajedničkim dugom 27 članica EU-a. Taj fond bi bio vremenski ograničen na pet ili deset godina i bio bi neka vrsta dopune proračunu EU-a.
Tome se protivi najviše Nizozemska, koja predlaže fond za hitnu pomoć u visini do 20 milijardi eura, koji bi financirale bogatije članice. Taj fond bi davao bespovratnu pomoć, a ne kredite. Južne članice na to odgovaraju da im ne treba "milosrđe", nego zajednički projekt.
MARSHALLOV PLAN
Europska komisija vidi u Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) kao najpogodniji instrument za suočavanje sa sadašnjom krizom, svojevrsni Marshallov plan.
Sedmogodišnji proračun je najjači alat na raspolaganju Europskoj uniji i on bi trebao biti europski Marshallov plan za oporavak od krize pandemije koronavirusa, izjavila je u četvrtak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Marshallov plan je američki plan obnove zapadne Europe nakon Drugog svjetskog rata, nazvan po tadašnjem američkom državnom tajniku Georgeu Marshallu.
Komisija je najavila da će uskoro objaviti novi prijedlog MFF-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje. Zemlje članice EU-a prije izbijanja epidemije koronavirusa nisu bile ni blizu dogovora o proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Temelj za raspravu bio je prijedlog Komisije iz svibnja 2018. godine, oko kojeg su se zemlje članice tradicionalno podijelile na one bogatije, koje ulažu u proračun više nego što iz njega dobiju i koje traže što manji proračun te one siromašnije koje žele sve suprotno od toga. Međutim, to je bilo prije pandemije koja će ostaviti zasad nesagledive ekonomske i socijalne posljedice.
EIB
Europska investicijska banka (EIB), financijska institucija EU-a, predlaže uspostavu jamstvenog fonda u visini od 25 milijardi eura, za koji bi jamčile zemlje članice, a koji bi omogućio kreditiranje do 200 milijardi eura. Ta sredstva bila bi uglavnom namijenjena za mala i srednja poduzeća.
SURE
Europska komisija (EK) je prošli tjedan predstavila program potpore za skraćeno radno vrijeme, za koji će jamčiti sve zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja.
Novi instrument je nazvan "Sure", što na engleskom znači sigurno i što je akronim od Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency (Potpora za ublažavanje opasnosti od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji). Sure treba omogućiti tvrtkama u poteškoćama da privremeno skrate radno vrijeme svojim radnicima, a država radnicima isplaćuje plaću za one sate koje ne rade. To vrijeme koje ne rade radnici mogu iskoristiti za učenje novih vještina, koje će koristiti i njima i poslodavcu. Slično je rješenje i za samozaposlene osobe.
Riječ je o financijskoj potpori u obliku vrlo povoljnih zajmova EU-a zemljama članicama u visini od ukupno 100 milijardi eura.
Komisija bi posudila novac na financijskim tržištima i dala državama članicama zajmove pod povoljnim uvjetima. Budući da EU ima vrlo dobar kreditni rejting, dobar dio zemalja članica mogao bi dobiti daleko povoljnije zajmove nego da same posuđuju na financijskim tržištima. Zajmovi odobreni državi članici u okviru instrumenta SURE temeljili bi se na sustavu dobrovoljnih jamstava država članica od 25 mlijardi eura. Komisiji bi to omogućilo da poveća opseg zajmova koji se mogu odobriti državama članicama.
Video-konferencija ministara financija samo je jedna od njih nekoliko koje su najavljene za sljedeći tjedan.
U ponedjeljak će se putem video-veze održati neformalna konferencija ministara pravosuđa te ministara obrane.
U utorak će osim ministara financija video-konferenciju imati i ministri znanosti i istraživanja.
U srijedu su predviđene dvije video-konferencije - ministara zaduženih za razvojnu politiku te ministara kulture.
Europska komisija će svoj tjedni sastanak putem video-veze imati u srijedu.
U Europskom parlamentu sljedeći tjedan nema sastanaka.