U slučaju Ljubić, to znači promjenu sadašnjeg načina biranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, dok u drugom slučaju to podrazumijeva eliminireanje postojeće diskriminacijer pripadnika nacionalnuih manjina koji se ne mogu kandidirati niti za Predsjedništvo BiH niti za zastupnike u državnom Domu naroda.
"Europski parlament čvrsto ponavlja da je potrebna brza uspostava Doma naroda Federacije u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao što su u zajedničkoj izjavi o izborima u BiH naglasili Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i potpredsjednica Komisije Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn“, stoji u izvješću o stanju u Bosni i Hercegovini Cristiana Dana Prede (EPP).
Ustavni sud BiH je 2016. u slučaju Ljubić osporio odredbe Izbornog zakona da se iz svake od deset županija Federacije BiH bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak u Dom naroda.
U Federaciji BiH postoje Zastupnički dom u kojega se zastupnici biraju sustavom jedan birač jedan glas, dok bi Dom naroda trebao štititi vitalne nacionalne interese svakog konstitutivnog naroda, ali i nacionalnih manjina.
Unatoč tome što je ta odredba izbrisana u zakonu, Središnje izborno povjerenstvo je ipak naložilo da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz reda sva tri konstitutivna naroda te da se primijeni popis stanovništva iz 2013.
Tako je u Dom naroda Federacije BiH kao hrvatski predstavnik iz Bosansko-podrinjske županije delegiran Edim Fejzić, iako prema popisu stanovništva iz 2013. u toj županiji žive 24 Hrvata, dok će Posavska županija također delegirati jednoga Hrvata, iako tamo živi 36 000 Hrvata.
EP "žali zbog toga što je pitanje demokratske i legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda i svih građana i dalje neriješeno“, stoji u izvješću, o čijem će usvajanju Europski parlament glasati u srijedu.
U izvješću je izraženo žaljenje zbog nastavljanja kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima, jer BiH nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku "čime se omogućuje otvorena diskriminacija među građanima u BiH“, navodi se u izvješću. Naime, osobe, koje nisu Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH te ne mogu biti delegirani u Dom naroda Parlamenta BiH.
Cristian Dan Preda je na plenarnoj sjednici istaknuo da je od 2017. nastupilo usporavanje europskog puta BiH, nakon uzlazne putanje od 2015. Rekao je da su "stare aveti, političke podjele i etničke podjele izašle na površinu“ te da su izbori održani prema postojećem izbornom zakonu, iako ga je dijelom osporio Ustavni sud.
Preda je poručio bosanskohercegovačkim političarima da "prestanu biti politikanti i potpirivati mržnju i podjele“ te da postanu odgovorni i bez odgode formiraju tijela vlasti na svim razinama, kako bi se "odlučno krenuti u ekonomske i političke reforme te europski put“.
Građani BiH "imaju pravo na politički sustav koji neće nikoga diskriminirati, pravo na dostojanstven život i neovisno pravosuđe. Imaju pravo živjeti u društvu koje neće biti preplavljeno korupcijom u svakom djelu životu. Imaju pravo na slobodne medije koji će ih bez političkih pritisaka informirati“, poručio je Preda, a navedeni su problemi apostrofirani i u izvješću.
Preda, član EPP-a, je predbacio drugim grupacijama u Europskom parlamentu, zbog neaktivnosti u uključivanju bosanskohercegovačkih političkih stranaka u svoje političke grupacije.
Naglasio je pozitivnu ulogu Hrvatske u europskom putu BiH.
"Zahvaljujući djelovanju naših hrvatskih prijatelja 95 posto Hrvata BiH su europski građani", rekao je Preda, dodavši da ne postoji nacija i parlamentarci, koji su "bliži Bosni i Hercegovini od Hrvatske".
Johannes Hahn, povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, je rekao kako je izvješće "uravnoteženo“ te da "dobro odražava situaciju u zemlji, neriješena pitanja, ali i izazove“.
Hahn je poručio da novoizabrani vođe "preuzete obveze trebaju predočiti u konkretna djela“ i napustiti "retoriku podjela“.
Istaknuo je da Europska unija pomaže BiH, navevši da je udvostručena financijska pomoć Bosni i Hercegovini te da sada iznosi 80 milijuna eura godišnje u razdoblju do 2020. za pomoć u provođenje energetske strategije, zaštite okoliša i ruralnog razvoja.
Međutim, "vođe su ti koji trebaju odgovoriti na želje i htijenja građana“, a europske institucije u tome mogu samo pomoći, istaknuo je Hahn i dodao da gotovo svi političari u BiH "govore da su za europsku perspektivu, a ono što nedostaje je djelovanje na terenu“.
Rumunjski političar George Ciamba, koji je govorio u ime Vijeća EU-a, kojim presjeda Rumunjska rekao je da ga zabrinjava naglasak na "retorici koja razdvaja“ te da EU traži reforme u vladavini prava, borbi protiv korupcije, kriminala, radikalizacije i terorizma te suradnju svih razina vlasti.
Također je izrazio žaljenje što nije postignut sporazum oko promjene izbornog zakona te je poručio da će Komisija posebnu pozornost obratiti na provedbu presude Sejdić-Finci, jer je u kontekstu europskog puta potrebno ukinuti diskriminaciju.
Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica (EPP/HDZ), koja je govorila u ime pučana, je istaknula kako je loše da četiri mjeseca nakon izbora nisu formirane sve razine vlasti.
"Uporno šaljemo poruke političkim vođama u BiH da se moraju dogovoriti, posebice oko izbornog zakona. Izborni zakon se mora promijeniti, i to je nešto što je osnova svih početaka reformi. Moraju se izbjeći manipulacije s izborima, koje se evidentno događaju.“, rekla je Šuica, istaknuvši da Hrvati "nemaju jednaka prava kada su izbori u pitanju“.
Knut Fleckenstein, koji je govorio u ime socijaldemokrata, je istaknuo da Bruxelles treba pokrenuti inicijativu za "Dayton 2“.
"Imam dojam, kada dođem u BiH, da ljudi sve više čeznu da žive jedni s drugima u mirnoj zajednici“, rekao je Fleckenstein, dodavši da političari i odgovorni ljudi to ne ispunjavaju.
Bas Belder je govorio ispred ECR-a te je istaknuo utjecaj Turske u Bosni i Hercegovini.
"Je li Turska pošten posrednik u cijeloj situaciji?“, postavio je Belder pitanje Vijeću EU-a.
“Vrlo je važno dati jedan jasan europski odgovor: veći utjecaj Turske može dovesti do povećanja vjerskih i etničkih napetosti“, rekao je Belder.
Izvješće se također referira na utjecaje drugih država u BiH te piše da EP "prima na znanje sve veći utjecaj stranih sila u BiH i čvrsto vjeruje da je veći angažman EU-a u BiH najbolji način za osiguranje napretka prema postizanju europskih vrijednosti“.
Hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE), je govorio u ime ALDE-a i ustanovio da "usprkos nekim pomacima“, temeljni problem BiH ostaju "unutarnji sukobi i podjele, uglavnom po etničkim linijama“.
"Može se tvrditi da je situacija, danas čak i gora, u pogledu unutrašnjih odnosa, funkcionalnosti države, nego što je bila prije pet godina“, rekao je.
Zbog navedenog je potreban "snažniji angažman Komisije“, ali i Vijeća te Europskog parlamenta, kako bi BiH krenula prema vlastitoj stabilnosti i Europskoj uniji, smatra Radoš.
Tonino Picula (SDP/S&D) je ocijenio da je "politička stvarnost da napretka uglavnom nema".
"Štoviše, u zadnje vrijeme evidentno je nazadovanje“, rekao je Picula i dodao da su prošlu godinu obilježili "preduga predizborna kampanja i postizborni sukobi“.
"Poslijeizborni događaji potvrđuju opravdano pozivanje na poštivanje načela jednakopravnosti, supsidijarnosti i federalizma“, rekao je Picula, što je prema njemu "neophodno da bi Bosna i Hercegovina dovršila tranziciju u djelotvornu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu zajamčene jednakosti i jednakopravnosti“.
Picula smatra da se upravo ti "ključni elementi“ ne nalaze u izvješću, a nalazili su se u izvješćima prethodnih godina, što je ocijenio "korakom unatrag“, zbog čega ne podržava izvješće.
Picula je na Odboru za vanjske poslove, za razliku od Joze Radoša i Željane Zovko (HDZ/EPP), glasao protiv izvješća te je za Hinu rekao kako na Odboru za vanjske poslove nije prihvaćen njegov amandman koji je navodio navedena načela (federalizam, supsidijarnost i jednakopravnost) te isticao važnost da se izbornim promjenama osigura "pravična politička zastupljenost onih koji biraju svoje predstavnike“.
"Smatrao sam da takav dokument ne može pomoći BiH da izađe iz krize u kojoj se nalazi, a i nije dobra poruka od strane Europske unije, koja je u temeljnim dokumentima, u rezolucijama ranijih godinama, upravo davala podršku takvim amandmanima", rekao je PIcula.
Ruža Tomašić (HKS/ECR) je istaknula da "Bruxelles ne razumije da etnička podijeljenost u BiH nije samo stvar ratne prošlosti, nego i sadašnjosti i budućnosti". Ustvrdila je da je u BiH "zajednički identitet slabašan, a podjele su realnost koja neće prestati postojati samo zato što neki to jako žele.“
"EU koja toliko zagovara demokraciju i raznolikost dozvoljava da se u BiH zatire i jedno i drugo“, poručila je Tomašić referirajući se na izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
"Ne može biti zajedništva tamo gdje nema uvažavanja osnovnih političkih prava jednog naroda“, zaključila je Tomašić.
Željana Zovko (HDZ/EPP) je poručila da ''sa zabrinjavajućom zebnjom gleda pozive bošnjačkog lidera Komšića i njegove prijetnje upućene Republici Hrvatskoj“, dodala je da očekuje podršku Bruxellesa kako bi se prešlo iz "dejtonske u briselsku fazu, jer Dayton se već odavno prekršio, a Bruxelles još nije ni počeo“.
Marijana Petir (EPP) je rekla kako Hrvati nisu bili u mogućnosti izabrati svog člana Predsjedništva, što je "samo kontinuitet diskriminacije Hrvata, koja se događa na svim razinama života“.
Istaknula je da su uvršteni njeni amandmani koji se tiču zaštite okoliša, u kontekstu rafinerije u Bosanskom Brodu.
Naime, u izvješću se navodi da je napredak u području zaštite okoliša i klimatskih promjena "spor“ te se govori o "potrebi da se hitno riješi problem prekograničnog onečišćenja zraka koje uzrokuje rafinerija nafte u Bosanskom Brodu u skladu s okolišnim politikama EU-a“.
Ivana Maletić (EPP/HDZ) je rekla kako je "stabilnost BiH ključna za stabilnost čitave EU“.
"Ne možemo govoriti o političkoj stabilnosti kada jedan konstitutivni narod ne može izabrati svog predstavnika i ravnopravno sudjelovati u procesima donošenja odluka u institucijama BiH“, poručila je Maletić.
Za zastoj BiH na putu prema članstvu u EU najveći dio krivnje snose tamošnji političari, naglasio je europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) u raspravi na plenarnoj sjednici o Izvješću o BiH za 2018.
“Stanje u Bosni i Hercegovini pratim od početka 90- tih kada sam ušao u politiku. Na žalost moram konstatirati da BiH političari nisu dorasli potrebama naroda u Bosni i Hercegovini”, kazao je zastupnik IDS-a.
Dodao je kako ga raduje to “što su vjerski velikodostojnici u BiH avangardniji od političara. To je jedan od paradoksa s područja zapadnog Balkana, no taj paradoks pruža malo nade”.
Za napore koje ulažu u pružanju pomoći BiH na njezinom putu prema članstvu u EU, Europska komisija i povjerenik Johannes Hahn zaslužuju pohvalu i čestitke, dodaje Jakovčić.
U govoru na plenarnoj sjednici Jakovčić je zastupnike i predstavnike Komisije ponovno upozorio na problem migranata u BiH, posebice u graničnom području s Hrvatskom.
“U Unsko-sanskom kantonu migranti su suočeni s nizom problema. Pozivam Europsku komisiju da pokaže dodatnu brigu i uloži napore kako bi pomogla tim nesretnim ljudima. Tim više što se radi o području uz granicu s Europskom unijom”, zaključio je Jakovčić.
Za Ivana Jakovčića (IDS/ALDE) za zastoj BiH na putu prema članstvu u EU najveći dio krivnje snose tamošnji političari koji " nisu dorasli potrebama naroda u Bosni i Hercegovini".
Dodao je kako ga raduje to “što su vjerski velikodostojnici u BiH avangardniji od političara.
"To je jedan od paradoksa s područja zapadnog Balkana, no taj paradoks pruža malo nade”, dodao je Jakovčić.
ko