U izvješću O prekograničnim zahtjevima za povrat vlasništva nad umjetničkim i kulturnim dobrima ukradenima u oružanim sukobima i ratovima, koje je u Europskom parlamentu potvrđeno s 544 glasova za, zatraženo je da Komisija, ali i države članice izdaju preporuke i smjernice kojima će se pomoći nacionalnim institucijama.
Kako bi se ostvario napredak, europarlamentarci traže definiranje područja primjene i različite pristupe za pljačke u nekom povijesno definiranom razdoblju, pljačke u nedavnom razdoblju i pljačke koje se odvijaju sada i u budućnosti.
Tisuće umjetničkih djela ukradenih za vrijeme Drugog svjetskog rata još uvijek nisu pronađene, 80 do 90 posto svjetske prodaje antikviteta čini roba nezakonitog podrijetla, a vrijedne umjetnine, skulpture i arheološki artefakti prodaju se i uvoze u EU iz trećih zemalja. Pri tome se ostvarena dobit počinje koristiti za terorističke aktivnosti, nabraja se u izvješću.
Europski parlament pozdravlja što su ministarstva, muzeji, aukcijske kuće, arhivi i galerije, uključujući i privatne kolekcionare, počeli poticati umjetničke krugove na uspostavu pravedne prakse utvrđivanja, povrata i restitucije opljačkanih umjetnina. No, u izvješću se i dalje kritiziraju podjele među državama članicama i usredotočenost samo na određene slučajeve ili zbirke.
Prema podacima Ministarstva kulture samo je u Hrvatskoj 90-ih godina otuđeno oko 30 tisuća predmeta kulturne baštine. Većinom su to bile umjetničke slike, liturgijski predmeti, drvene skulpture, stare knjige, rukopisi, arhivski dokumenti, staro oružje, stari novac, stari nakit, stari namještaj, arheološki predmeti, amfore i slično.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su se zalagali da povrat kulturnog blaga bude dio pregovaračkog paketa za ulazak u EU.
Tonino Picula (SDP/S&D) je u četvrtak podržao zahtjeve za uspostavljanjem učinkovitijih mehanizama za povrat otuđenih i prisvojenih kulturnih dobara, posebno obzirom na nedavna hrvatska ratna iskustva i zahtjeve za povrat otuđenog kulturnog blaga.
Naglasio je u izjavi za Hinu kako je sad na Europskoj komisiji zadatak da uspostavi "odgovarajuće mehanizme koji će jednako obvezivati sve zemlje članice Unije, kao i jedinstven pristup zemalja članica prema slučajevima otuđenja umjetnina koje su u trećim zemljama".
Ruža Tomašić (HKS/ECR) podsjeća da se više puta u parlamentu založila da "povrat kulturnog blaga otetog tijekom Domovinskog rata bude jedan od uvjeta Srbiji za hrvatsku podršku njenom ulasku u EU", no izražava sumnju da će ovo izvješće pomoći u rješavanju tog pitanja.
"Ovo izvješće na u tome, nažalost, ne može pomoći jer se njegove preporuke odnose na buduće konflikte a ne na prošle", rekla je za Hinu pojasnivši da se ne mogu primjenjivati retroaktivno.
"Također, izvješće pretpostavlja osnivanje novog EU tijela i gomilanje administracije, dok u isto vrijeme postojeće EU institucije ne pokazuju neki veliki interes za oteto hrvatsko kulturno blago. I sad postoje mehanizmi da se djeluje pa EU gleda Srbiji kroz prste. U tom kontekstu mislim da ovo neće predstavljati pomak jer manjka političke volje", ocjenjuje Tomašić.