Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu, uspostavljen je 2001., a njime se koordinira odgovor na razini EU-a na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.
Cilj novog zakona, čije je usvajanje neformalno dogovoreno s Vijećem u prosincu, je pomoći državama članicama da brže i efektivnije odgovore na prirodne katastrofe te bi u tu svrhu Europska komisija trebala uspostaviti novi mehanizam "rescEU“.
"RescEU bi trebao uključivati kapacitete za odgovor na hitne situacije kako bi se moglo odgovarati na šumske požare, velike poplave i potrese, terorističke napade, kemijske, biološke, radiološke i nuklearne napade kao i poljske bolnice i medicinske timove u skladu sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji se mogu brzo rasporediti“, navodi se u izvješću izvjestiteljice Elisabette Gardini (EPP) koje je usvojeno sa 620 glasova "za", dok su 22 zastupnika glasala protiv usvajanja, a 35 ih je bilo suzdržano.
RescEU će se aktivirati, kada države članice neće imati dovoljno resursa za učinkovit odgovor na nepogodu, nakon odluke Europske komisije, a na zahtjev države članice.
Trenutno Mehanizam Unije za civilnu zaštitu funkcionira na dobrovoljnoj osnovi te države članice dobrovoljno pružaju pomoć državi koja ju je zatražila, što je slabo funkcioniralo kada je više država istodobno bilo pogođeno požarima.
Novi će instrument Europske unije imati svoje snage te će, kako se ističe u izvješću, rescEU imati "kapacitete za gašenje šumskih požara iz zraka, kapacitete za crpljenje crpkama visokog kapaciteta, kapacitete za potragu i spašavanje u gradovima, a na raspolaganju će imati i poljske bolnicae i timove za hitnu medicinsku pomoć".
Izvjestiteljica je rekla da joj je drago da su neke članice uspjele premostiti "oklijevanja i sumnje" u davanju potpore novom instrumentu jer su u jačanju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu vidjeli jačanje ingerencija Europske unije.
Podsjetila je da su ispitivanja javnog mnijenja pokazala da građani žele pomoć drugih članica prilikom suočavanja s kastastrofalnim požarima, poput onih koji su poharali Portugal i Grčku.
"Vidjeli smo da se Europa, iako ima mehanizam civilne zaštite, nije mogla istovremeno nositi s više elementarnih nepogoda", istaknula je izvjestiteljica,
Podsjetila je i koliko je za okoliš važno sprečavanje požara koji predstavljaju 20 posto emisija CO2 u svijetu.
Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko (HDZ/EPP), koja je kao izvjestiteljica za mišljenje u ime Odbora za razvoj sudjelovala u izradi izvješća, naglasila je potrebu jačanja nacionalnih kapaciteta civilne zaštite, a da instrumenti na razini EU-a to nadopunjavaju.
"Novi mehanizam ne bi trebao djelovati izolirano, nego se oslanjati na snagu drugih europskih instrumenata i biti usmjeren na sprječavanje rizika“, rekla je Zovko.
"Suočeni s požarima na jugu Europe nismo mogli ostati pasivni, uz veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve te brojne nedostatke u postojećim mehanizmima. Željela bih naglasiti da je u izvješće unesena odredba koja omogućuje državama članicama koje nisu u mogućnosti sidjelovati u udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu stopu sufinanciranje ne veću od 55 posto prihvatljivih troškova za prijevoz, što je iznimno važno za Hrvatsku. Hrvatska je krizna točka koja graniči s ostatkom jugoistoka Europe i treba se promatrati s posebnom pozornošću u raspodjeli sredstava pa fokus treba biti na jačanju svih preventivnih mjera", istaknula je Zovko.
Povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides je kazao kako je rescEU "vrlo vrijedan instrument, koji će omogućiti da se sačuvaju životi i izvori prihoda ljudi u Europi".
"Trebamo što prije pokrenuti tranzicijsku fazu za rescEU i tako ćemo moći već ove godine uspostaviti mehanizam borbe protiv šumskih požara u EU", kazao je povjerenik.
Upozorio je da se ne smijemo zavaravati i da će zbog klimatskih promjena prirodnih katastrofa biti sve više.
"Moramo,međutim, puno više raditi i na pripravnosti i prevenciji", poručio je Stylianides, podsjetivši da je Komisija kazala da je to prioritet. Ocijenio je da Europa svojim građanima "duguje" jačanje mehanizma za borbu protiv kastastrofa.
Europski je parlament izvješćem zatražio dodatna sredstva za financiranje djelovanja rescEU-a, ali "ne na štetu financijskih omotnica dodijeljenih drugim ključnim politikama Unije“.