Prioriteti o kojima su hrvatski predstavnici posebno govorili i vodili računa bila su prava hrvatskih državljana u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon brexita, kao i položaj i prava Hrvata u BiH, kazao je premijer, predstavljajući zastupnicima pisano izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2018. godini.
U fokusu su također bili izazovi migracija i sigurnosti, prioriteti novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020., pitanje proširenja EU-a, pripreme za kampanju za izbore za Europski parlament u svibnju ove godine, konzultacije s građanima te situacija u susjednim zemljama, kazao je.
Pored četiri redovna sastanka u Bruxellesu u ožujku, lipnju, listopadu i prosincu, održana su bila i tri neformalna sastanka u Bruxellesu, Sofiji i Salzburgu te jedan izvanredni sastanak u Bruxellesu 25. studenoga posvećen brexitu.
Plenković je odbacio teze raznih „svojevrsnih pamfletista” i „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje nacionalne interese zbog Europske unije.
„To jednostavno nije točno”, kazao je, istaknuvši da je hrvatski suverenitet osnažen i učvršćen ulaskom u NATO-u i Europsku uniju.
„Naprotiv, da nema ta dva ključna, velika i bitna okvira koji su izgradili europski kontinent i međunarodni poredak, naš bi međunarodni položaj bio znatno slabiji nego što je danas”, kazao je.
„Stoga svaki istinski domoljub može biti samo za jaču Hrvatsku u jačoj Europi jer na taj način bolje štiti nacionalne interese”, naglasio je.
Migracije
Kada je riječ o migracijama, sveukupni europski pristup migracijama temelji se na tri stupa, kazao je, a to su jačanje suradnje s trećim državama, posebice u subsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Aziji te u jugoistočnoj Europi, zatim učinkovitije suzbijanje nezakonitih migracija i krijumčarskih mreža uz jačanje nadzora vanjske granice EU-a te postizanje dogovora o reformi zajedničke europske politike azila.
Hrvatska se posebice zauzimala za pružanje potpore državama jugoistočne Europe kako bi mogle učinkovitije odgovoriti na migracijske izazove, kazao je.
Hrvatskoj su za jačanje nadzora granice, uz dostupna sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost u iznosu od 35 milijuna eura za granicu, prošle godine odobrena i dodatna sredstva. Riječ je o 10,4 milijuna eura za tehničko opremanje granice s BiH i Crnom Gorom, te 6,8 milijuna eura za povećane operativne troškove granične policije, a od srpnja prošle godine na raspolaganju nam je i zrakoplov Frontexa za nadzor granice, istaknuo je.
Europska komisija u rujnu je predložila da se broj pripadnika Europske granične i obalne straže poveća na 10.000 do 2027. te da se za bolje upravljanje granicama i jačanje sigurnosti u novom Višegodišnjem financijskom okviru izdvoji tri puta više novca odnosno gotovo 35 milijardi eura prema sadašnjih 12,4 milijarda eura, napomenuo je.
Postignut je i značajan napredak u reformi zajedničkog europskog sustava azila. Usuglašeno je pet od sedam predviđenih zakonskih akata, a još je potrebno postići dogovor o Uredbi o postupcima azila i Dublinskoj uredbi, što se očekuje u prvoj polovici ove godine.
„Ključno je postići ravnotežu između solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti među državama članicama”, objasnio je.
Schengen
Hrvatska je u protekloj godini ostvarila značajan napredak u ispunjavanju svih preporuka za ulazak u Schengen, kazao je Plenković.
Sada očekujemo od nadležne službe Europske komisije da ocijeni akcijske planove koje je Hrvatska dostavila krajem godine te da za Vijeće EU-a pripremi izvješće o tehničkoj spremnosti Hrvatske kako bi se kasnije moglo na političkoj razini donijeti odgovarajuću političku odluku, objasnio je.
Brexit
Premijer se osvrnuo i na brexit, s obzirom na to da je britanski parlament u utorak velikom većinom glasova odbacio sporazum o brexitu koji je britanska premijerka Theresa May dogovorila s EU-om, a koji su europski čelnici prihvatili.
Ocijenio je da je taj sporazum „vrlo kvalitetan okvir” i da je riječ o „objektivno velikom porazu za premijerku May”.
Sada je moguć brexit bez sporazuma, što bi po njegovu mišljenju bila najgora solucija koja bi sigurno izazvala velike gospodarske i financijske posljedice u Britaniji i šire, ili bi britanska vlada mogla zatražiti produljenje roka za izlazak iz EU-a, predviđen za 29. ožujka.
Hrvatska je u tim pregovorima pravovremeno zaštitila interese hrvatskih državljana u Britaniji i dovela ih u apsolutno jednak status s državljanima ostalih država članica, imajući u vidu da im je Britanija omogućila slobodu kretanja tek tijekom 2018., istaknuo je.
Naglasio je da je brexit gubitak za sve i upozorenje do čega sve loše političke procjene i neodgovorna i lažna kampanja utemeljena na lažnim vijestima i zabludama mogu dovesti.
Proračun
Kada je riječ o novom dugoročnom proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., Plenković je kazao da je Komisija predložila proračun od 1135 milijardi eura te da je za Hrvatsku predviđeno 10,6 milijarda eura, što je malo manje nego do sada.
Prijedlog proračuna za Hrvatsku minimalno je smanjen u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe i vlada će raditi na tome da postignemo još bolje uvjete kako bi ubrzala razvoj zemlje, naglasio je.
Napomenuo je da je Hrvatska do sada ugovorila 60 posto dostupnih sredstava iz europskih fondova, a cilj je da 2019. ugovori 85 posto.
Predsjedanje EU-a
Na marginama prosinačkog sastanka Europskog vijeća održan je prvi sastanak Trija koji će predsjedati Vijećem EU-a u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020., a koji čine Rumunjska, Finska i Hrvatska.
Dogovoren je nastavak suradnje i redovni sastanci u ovom formatu te pozdravljen 18-mjesečni program Vijeća koji su pripremila tri predsjedništva, a usvojen je na Vijeću za opće poslove (GAC) u prosincu.
Program ima tri prioriteta – koheziju, konkurentnost i konvergenciju, kazao je Plenković.
Hrvatska, koja će Vijećem EU-a predsjedati u prvoj polovici 2020., svoje prioritete grupirala je u pet područja koja će još biti razrađena.
To su, po njegovim riječima, gospodarski rast i održivi razvoj, zapošljavanje i konkurentnost, unutarnja i vanjska sigurnost, energetska, prometna i digitalna povezanost te proširenje i budućnost Europske unije.
Zapadni Balkan
Plenković je također izdvojio neformalni sastanak Europskog vijeća u Sofiji 17. svibnja na kojem su sudjelovali i čelnici zemalja jugoistočne Europe, prvi put nakon 15 godina, čime je potvrđena važnost njihove europske perspektive.
Na njegovu inicijativu, u zaključcima je najavljen sljedeći sastanak EU–zapadni Balkan tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.
Hrvati u BiH
Plenković je istaknuo da je Hrvatska na sastancima Europskog vijeća u listopadu i prosincu otvorila pitanje položaja i prava Hrvata u BiH.
Apelirao je na članice Europske unije da pomognu institucijama i političkim strankama u BiH u procesima promjene izbornog zakonodavstva kako bi se izbjegao model preglasavanja političke volje Hrvata, kao jednog od tri konstitutivna naroda.
Naglasio je da će se Hrvatska nastaviti zauzimati na svim razinama za ravnopravnost Hrvata u BiH i njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH dok god se taj problem ne riješi.
Euro
U pogledu uvođenja eura, premijer je kazao da se ono očekuje za tri do pet godina.
Podsjetio je da je u svibnju usvojena Strategija uvođenja eura kao nacionalne valute te istaknuo da će Hrvatska uskoro poslati pismo da želi ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čekaonicu za euro.
Konzultacije s građanima
Kako bi se Europsku uniju, njezine prednosti i temeljne vrijednosti, približilo građanima, pokrenuta je nova inicijativa konzultacija s građanima o europskim politikama, uz postojeći koncept dijaloga s građanima koji organizira Europska komisija.
Rezultati inicijative, odnosno prikupljena mišljenja predstavit će se na neformalnom sastanku šefova država i vlada u svibnju 2019. u Sibiuu u Rumunjskoj.
U Hrvatskoj je organizirano bilo 30-ak takvih skupova, rekao je Plenković.