Melania-Gabriela Ciot, državna tajnica ministarstva vanjskih poslova Rumunjske, države koja je 1. siječnja preuzela predsjedništvo Europskom unijom, na raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu istaknula je kako se situacija oko migracija u 2018. poboljšala po pitanju broja dolazaka.
Te godine u Europu je ilegalno putem Mediterana stiglo 150 tisuća ljudi, što je za četvrtinu manje od 2017. godine, kazala je Ciot i dodala kako je agencija za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR) procijenila da je libijska obalna straža prošle godine na moru zaustavila oko 50 tisuća migranata.
Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos, grčki političar desnog centra, rekao je kako Europa više nije u migrantskoj krizi, iako to neki žele tako predstaviti, no da se mora prihvatiti da će neki migranti i dalje dolaziti, iako u malom broju.
"To nije nešto čime ne možemo upravljati, osim ako će to države morati činiti samostalno", poručio je i dodao kako je za Europu kritično da zadrži moralnu i humanitarnu obavezu i stvori održivu politiku azila.
"Sad je vrijeme za reformu politike azila Europske unije. Sad je vrijeme da vlade preuzmu odgovornost u Europskom vijeću i prestanu krivnju prebacivati na Europsku komisiju", naglasio je Avramopoulos i upozorio kako za to ima još samo tri mjeseca, referirajući se na izbore za Europski parlament koji se održavaju u svibnju.
Europska unija za izmjenu zakona o azilu treba podršku kvalificirane većine u Europskom vijeću, što se odnosi na 55 posto država s najmanje 65 posto stanovništva EU-a, stoji na stranicama EP-a.
Da će se to teško postići pokazala je sama rasprava eurozastupnika. Iako složni o potrebi reforme Dublinskog sporazuma koji regulira politiku azila u Europi, parlamentarci nisu suglasni u kojem smjeru bi to trebalo ići.
Dok jedni pozivaju na humanitarniji pristup koji odgovara vrijednostima same Europe i napuštanje "egoističnih" politika pojedinih država i podjelu odgovornosti, drugi smatraju da se time ide na ruku krijumčarima i pozivaju na snažniju zaštitu vanjskih, ali i granica država članica.
Nekoliko zastupnika upozorilo je i da razvijene države trebaju napustiti neokolonijalističku politiku koja destabilizira afričke zemlje i time potiče migracije, među njima i hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić koja je govorila o "rastakanju pojedinih afričkih država".
U njima je "središna vlast nepostojeća", zbog čega je teško surađivati da bi se kontroliralo migracije, što znači da "EU tu ima dvostruku ulogu".
Tomašić je kazala kako trenutna migrantska politika podržava organizirani kriminal, pa je pozvala na jasniju podjelu "na autentične azilante i ekonomske migrante".
"Dosadašnji sustav dopušta masovne prijevare i to je problem koji trebamo adresirati", zaključila je jedina hrvatska zastupnica koja je sudjelovala u raspravi.