"Austrijsko predsjedništvo pomoglo je europskoj integraciji i nemam im što zamjeriti osim toga što su odbili podržati UN-ov kompakt o migracijama.", rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u utorak na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu u Strasbourgu prilikom pregleda austrijskog predsjedništva Vijeća.
Portugalska europarlamentarka Maria João Rodrigues (S&D) poručila je austrijskom kancelaru Sebastianu Kurzu da je bilo potrebno podržati Marakeški sporazum te da je umjesto "Europe koja štiti, austrijsko predsjedništvo dalo Europu straha i povlačenja".
Iako se većina složila da je Austrija u najvećoj mjeri predsjedala EU-om učinkovito i pragmatično, njemačka zastupnica Zelenih Ska Keller je poručila da su brojni zakonodavni prijedlozi zapeli u Vijeću. Podsjetila je da se o UN-ovom kompaktu o migracijama raspravljalo baš za vrijeme austrijskog predsjedanja, a kada je posao završen, "Austrija se prema sporazumu postavila kao da je vražje djelo."
S njima se nije složio češki zastupnik Jan Zahradil (ECR) koji je poručio da "Europa nije spremna i željna prihvatiti sve migrante".
Europarlamentarci su poručili još da se trebalo više raditi na postizanju dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027..
Austrijski se kancelar zahvalio na suradnji svim institucijama Europske unije, a na kritike i pohvale austrijskom predsjedanju odgovorio je motom Europske unije koji glasi "Ujedinjeni u različitosti".
Podsjetio je da su tijekom predsjedanja stavili naglasak na brexit, sigurnost, digitalizaciju europskog gospodarstva i europsku integraciju.
"Europska unija si nema što predbacivati u pregovorima o brexitu, kakav god bio ishod glasovanja u britanskom parlamentu", rekao je Kurz.
"Smanjio se broj dolazaka migranata i smrtnih slučajeva na Sredozemnom moru, usmjerili smo se prema jačanju digitalnog tržišta, otvorili smo dva poglavlja sa Srbijom, s Crnom Gorom jedno, riješen je problem imena Makedonije", nabrojio je Kurz.
Svoje uvodno izlaganje zaključio je pozivom na stručnu, argumentiranu i objektivnu raspravu o budućnosti Europske unije u kontekstu nadolazećih europskih izbora.
Austrija je Vijećem EU-a predsjedala po treći put nakon 1998. i 2006. godine. Na čelu Vijeća članice Unije se izmjenjuju svakih šest mjeseci, a tijekom tog razdoblja predsjedaju svim sastancima na svakoj razini u Vijeću osiguravajući kontinuitet rada Unije.
Prije Austrije EU-om je predsjedala Bugarska, dok je prvi član aktualne "trojke" bila Estonija.
U sustavu "trojki", ustanovljenom Lisabonskim ugovorom iz 2009., skupina od po tri članice utvrđuje dugoročne ciljeve i zajednički priprema program s glavnim pitanjima kojima će se baviti u 18 mjeseci.
Nakon Austrije predsjedanje u 2019. preuzela je Rumunjska, prva članica "trojke" koju još čine Finska i Hrvatska.