"Svaki put kada se Rumunji i Bugari približe schengenskoj granici osjećaju se kao građani drugog reda u Europskoj uniji", istaknuo je bugarski zastupnik Sergej Stanišev (S&D) na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Stanišev, iz Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, je izvjestitelj za rezoluciju o Punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj, tj. ukidanju provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama, a koju je EP podržao s 514 glasova zastupnika. Protiv ih je bilo 107, a suzdržanih 38.
Stanišev je pozvao Vijeće da donese jedinstveni pravni akt o ukidanju provjera na kopnenim, zračnim i morskim granicama i prozvao ih jer se nitko iz Vijeća nije pojavio na plenarnoj sjednici i sudjelovao na raspravi održanoj dan ranije.
Rumunjska i Bugarska već sedam godina čekaju puno pristupanje Schengenu. Iako im je Europski parlament dao zeleno svjetlo još 2011. godine, Vijeće koči pristupanje i predlaže ukidanje kontrole granica u dva koraka, prvo na moru i zraku, a kasnije na kopnu.
Izvjestitelj upozorava da bi se trenutni prijedlog Vijeća negativno odrazio i na Hrvatsku koja je sljedeća na redu za pristupanje Schengenu. Jasno je dao do znanja da ne podržava trenutni prijedlog Europskog Vijeća u dva koraka i poziva instituciju EU-a, koju čine predsjednici država ili vlada, predsjednik Vijeća te predsjednik EK-a, da donesu trenutnu odluku o ukidanju kontrola na svim granicama Rumunjske i Bugarske.
Stanišev jednaki pristup i puno pristupanje schengenskom području očekuje i za Hrvatsku kada izvrši evaluaciju primjene schengenske pravne stečevine i ispuni sve kriterije.
Schengenska pravna stečevina odnosi se na zaštitu podataka, Schengenski informacijski sustav, policijsku suradnju, vize te na zračne, morske i kopnene granice. Tek ukidanjem provjera na svim granicama, Bugarska i Rumunjska će potpuno pristupiti schengenskom prostoru za što je potrebna jednoglasna odluka svih zemalja koje već jesu u Schengenu.
Stanišev je u rezoluciji kao glavne rizike trenutnog prijedloga Vijeća naveo uvođenje novih uvjeta u cilju daljnje odgode ukidanja kontrola na unutarnjim kopnenim granicama, produljenje ekonomskog opterećenja za Bugarsku i Rumunjsku zbog zadržavanja kontrola na kopnenim granicama, ali i stvaranje uvjeta za moguće informacijske prepreke.
Europarlamentarci su se tijekom rasprave složili da dvije zemlje snose gospodarske i socijalne posljedice, a punom primjenom schengenske pravne stečevine olakšala bi im se integracija prekogranične trgovine i suzbila diskriminacija.
"Ostavlja se dojam da smo stavljeni u čekaonicu kao siromašni rođaci Europske unije", istaknuo je rumunjski eurozastupnik Laurenţiu Rebega (ECR), dok se rumunjska eurozastupnica Maria Grapini (S&D) pita zašto u Europskom parlamentu sjede stotine zastupnika ako su "dovoljne jedna, dvije ili tri zemlje članice u Vijeću" da onemoguće ulazak u schengenski prostor zemljama koje su ispunile potrebne kriterije.
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) poručio je da se "Schengen u dvije brzine treba dokinuti" i rekao da očekuje da će Rumunjska i Bugarska uskoro pristupiti schengenskom prostoru, što očekuje u budućnosti i za Hrvatsku.
"Schengen, jedno od najvidljivih postignuća europskih integracija, ne smije biti kolateralna žrtva deficita naših sigurnosnih politika. Neprihvatljivo je da su u 2018. Rumunjska i Bugarska još izvan Schengena, a Hrvatska, najmlađa članica Europske unije, ograđena od susjednih članica bodljikavom žicom", zaključio je Picula.
"Moramo imati na umu da je slobodno kretanje bez provjera jedno od glavnih koristi članstva Unije u očima građana pa svako pretjerano politiziranje ruši njihovo povjerenje u europske institucije", upozorila je hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić iz europskioh konzervativaca i reformista (ECR).