"Komisija ide smjeru da se nakon pet godina nove financijske perspektive razgovora o tome kakvi su učinici u provedbi, a tek onda da se odlučuje o preostale dvije godine koliko će se sredstava dodijeliti ili ne. Mi smatramo da je taj prijedlog apslutno neprihvatljiv", rekla je Žalac.
"Želimo sedmogodišnje razdoblje s konkretnim alokacijama tako da točno znamo na koji ćemo način pristupiti planiranju i pripremi programa", dodala je ministrica koja je sudjelovala na sastanku Vijeća za opće poslove, koje je razgovaralo o kohezijskoj politici za sljedeće sedmogodišnje razdoblje.
Povjerenica Europske komisije za regionaln politiku Corina Cretu prijedlog o skraćivanju programskog razdoblja objašnjava potrebom za fleksibilnošću.
"Razgovorali smo o fleksibilnosti. Trenutačno imamo 7-godišnji financijski okvir u kojem zemlje članice moraju planirati od samog početka kako će potrošiti europski novac kroz cijelo 7-godišnje razdoblje. Prošla iskustva pokazuju da takav okvir nije idealan jer je nemoguće predvidjeti svaki novi izazov, svaku novu potrebu koja se može pojaviti", rekla je Cretu na konferenciji za novinare.
Prijedlog Komisije ima potporu bogatijih zemalja, neto-uplatiteljica, dok mu se protive zemlje koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju.
"Mi već dvije godine na Vijeću razgovaramo o pojednostavljenju pravila i procedura kada govorimo o provedbi projekata. Mislim da ovo ne ide tome u prilog. Mislim da je ovo prijedlog neto uplatiteljica u europski proračuna da se na sve moguće načine pokuša izvršiti pritisak na nerazvijene zemlje, neto-primateljice", kaže Žalac.
Komisija navodi da će se tijekom revizije 2025. godine "uzeti u obzir promjene u socio-ekonomskoj situaciji, novi izazovi prepoznati u kontekstu europskog semestra i dotadašnja uspješnost programa".
"Uz određena ograničenja sredstva se unutar jednog programa mogu prenositi s jednog ulagačkog prioriteta na drugi bez potrebe za službenim odobrenjem Komisije", navodi Komisija u svom prijedlogu.
Ministrica je ponovila hrvatska stajališta o prijedlogu VFO-a, koji je Komisija objavila početkom svibnja ove godine. Ta stajališta dijeli sa svim zemljama, članicama neformalne skupine "Prijatelji kohezije", koje su se u četvrtak okupile u Bratislavi.
Hrvatskoj nije prihvatljivo rezanje kohezijskih sredstava. Prema izračuna ona bi u sljedećem VFO-u trebala dobiti 5,6 posto manje sredstava nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu. Također se protiv povećanju nacionalnog sufinaniciranja s 15 na 30 posto te skraćivanju roka za provedbu projekata s tri na dvije godine, to jest promjeni pravila N+3 u N+2. Hrvatsko je također neprihvatljivo i smanjivanje predfinanciranja projekata, to jest isplata avansa.
Komisija je još kod objave svoga prijedloga pozvala države članice da se dogovore do kraja mandata sadašnjeg saziva Europskog parlamenta, to jest do proljeća sljedeće godine. No, sada je već posve sigurno da do toga neće doći i o tome će se odlučivati nakon europskih izbora.
O prijedlogu VFO-a već se dva puta vodila rasprava na ministarskoj razini, a prvi put će se o njemu razgovorati na razini šefova država ili vlada na sljedećem summitu EU-a 13. i 14. prosinca.