U ponedjeljak se sastaju ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a. Na inicijativu Hrvatske na dnevnom redu je i rasprava o Bosni i Hercegovini nakon izbora u toj zemlji održanih 7. listopada.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je posljednjih tjedana poduzeo diplomatsku ofenzivu kako bi upozorio na činjenicu da je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana predsjedništva glasovima Bošnjaka, izigravajući duh Daytonskog sporazuma.
Sredinom prošlog mjeseca je o tome u Parizu razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a nakon toga i na listopadskom sastanku na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica EU-a.
"Mislim da je nakon mog izlaganja većina kolega tek sada shvatila dimenziju problema...Intervenciju su podržali bugarski premijer Bojko Borisov, mađarski Viktor Orban i zanimljivo španjolski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je uvažila sve naše argumente", rekao je Plenković nakon summita u Bruxellesu.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić iznijet će na sastanku svojim kolegama hrvatsko stajalište nakon čega se očekuje rasprava. Pisani zaključci o tom pitanju nisu predviđeni.
Hrvatska nastoji promicati svoje stajalište, istaknuti da BiH funkcionira na temelju Daytonskog sporazuma, da postoje tri konstitutivna naroda koji moraju biti jednakopravni te da sukladno tome treba promijeniti izborno zakonodavstvo kako bi svi narodi bili legitimno zastupljeni u tijelima vlasti na svim razinama.
Osim o potrebi promjene izbornog zakonodavstva razgovarat će se i šire o reformama koje BiH treba provesti kako bi trasirala svoj put prema EU-u.
Osim o BiH, Vijeće za vanjske poslove razgovarat će također i o nekoliko aktualnih vanjskopolitičkih pitanja.
Popodne će se ministrima vanjskih poslova pridružiti ministri obrane koji će razgovarati o provedbi globalne strategije u području sigurnosti i obrane, uključujući i Stalnu strukturiranu suradnju (PESCO), europski obrambeni fond, vojnu mobilnost.
U utorak će ministri obrane raspravljati o suradnji EU-a i NATO-a u nazočnosti glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga te razgovarati o operacijama i misijama koje EU provodi u okviru svoje zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
U ponedjeljak se također sastaje i Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo.
U ponedjeljak rano ujutro sastat će se i Vijeće za vanjske poslove u formatu 27 ministara vanjskih poslova kako bi razgovarali o pripremi izvanrednog summita o izlasku Velike Britanije koji će se održati u nedjelju, 25. studenoga.
Čelnici 27 zemalja članica trebali bi podržati ispregovarani nacrt sporazuma o izlasku Velike Britanije te razgovarati o obrisima političke deklaracije o budućim odnosima EU-a i Velike Britanije.
Nacrt sporazuma koji je 14. studenoga usuglašen na razini pregovarača dviju strana treba dobiti političku potvrdu i EU-a i Velike Britanije kako bi se moglo započeti s procesom da taj nacrt i postane sporazum.
Do usvajanja toga nacrta još je dug i neizvjestan put, pogotovo s obzirom na situaciju u britanskoj vladi, koju je napustilo nekoliko ministara zbog neslaganja s ispregovaranim tekstom.
Premijerka Theresa May je izjavila da je to najbolji sporazum koji se mogao postići i da su osim toga moguće još samo dvije opcije: izlazak iz EU-a bez ikakva sporazuma ili ostanak u EU-u.
Ona je sada pod golemim pritiskom najvećih zagovornika izlaska iz EU-a da pokuša i dalje pregovarati o nacrtu sporazuma kako bi isposlovala nešto povoljnije uvjete.
Premijerka May mogla bi se sljedeći tjedan suočiti i s izglasavanjem nepovjerenje unutar njezine Konzervativne stranke. Za to je potrebno prikupiti potpise 48 parlamentarnih zastupnika, a njih 20-tak već je to učinilo.
U ponedjeljak se sastaju i ministri financija euroskupine u inkluzivnom formatu, to jest iz 27 zemalja članica. Oni će razgovarati o reformama eurozone te o talijanskom prijedlogu proračuna koji Europska komisija ne prihvaća i koja je od Rima zatražila da ga promijeni.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak i utorak boravi u posjetu Belgiji na poziv kralja Philippea. Macron će tijekom toga svoga boravka posjetiti i bruxellesku općinu Molenbeek, imigrantsku četvrt iz koje je nekoliko osoba sudjelovalo u terorističkim napadima u Parizu, 13. studenoga 2015. godine.
U Molenbeeku je u ožujku 2016. godine uhićen Salah Abdeslam, koji se smatra jednim od glavnih organizatora terorističkih napada u Parizu.