"Europsku je uniju u posljednjem desetljeću obilježio niz izazova koji su doveli u pitanje koheziju i jedinstvo Unije: od globalne financijske i gospodarske krize, migracija, terorističkih napada, do porasta populističkih pokreta", rekao je Iohannis. Dodao je da je zbog toga važno pojačati napore za jačanje europskog projekta.
"Iz te perspektive, zagovaram snažno jedinstvo, koheziju, solidarnost i zajednički europski put. Naše ključno načelo mora ostati 'jedinstvo'. Za Rumunjsku, ovo načelo je bit europskog projekta", rekao je rumunjski predsjednik.
Iohannis je jedanaesti u nizu predsjednika država ili vlada zemalja članica EU-a koji od početka ove godine na plenarnim sjednicama EP-a iznose svoje ideje o budućnosti EU-a.
On je u svom govoru također naglasio potrebu da se postigne "pametna ravnoteža između osobitosti svake od zemalja članica" kako bi se uobličila zajednička vizija Unije orijentirane prema budućnosti.
"Pozitivno je da postoji nešto što nas ujedinjuje: europski se identitet temelji na zajedničkim načelima, vrijednostima i interesima. Ove zajedničke vrijednosti treba ponovno otkriti kako bismo obnovili Europu", rekao je Iohannis.
"Snažna Unija ne smije biti postignuta na štetu jedinstva. Trebamo Uniju koja ne ostavlja niti jednu državu i ne ostavlja nijednog europskog građanina. Stoga, ideja Europe različitih brzina ili Europe koncentričnih krugova ne može biti rješenje", naglasio je Iohannis.
Također se zauzeo za veću uključenost građana Unije u kreiranje europskih politika, te za stvaranje sigurnosnog ozračja u EU-u. "Svi građani - iz bilo koje regije i bilo koje društvene skupine - moraju biti uključeni. To mora biti naša obveza", rekao je Iohannis, dodajući da je potrebno ojačati osjećaj sigurnosti. "Migracija i sigurnosni izazovi su pitanja od najvećeg interesa za sve nas. Moramo djelovati na takav način da europski projekt obnovi sigurnost građana, te obratiti pažnju na borbu protiv terorizma i radikalizacije", rekao je.
Europski parlament odlučio je uvesti format obraćanja čelnika država zastupnicima EP-a kako bi otvorio novi komunikacijski kanal za raspravu o budućim odnosima u EU-u, uslijed brojnih izazova pred kojima se nalazi Unija, poput daljnje integracije kontinenta u svjetlu brexita, izbjegličke krize i pitanja solidarnosti među članicama.
Prvi čelnik koji je govorio u tom formatu bio je u siječnju ove godine irski premijer Leo Varadkar. Nakon njega u veljači je svoju viziju budućnosti EU-a iznio hrvatski premijer Andrej Plenković, a tijekom godine na plenarnoj sjednici EP-a o toj temi su govorili između ostalih i francuski predsjednik Emmanuel Macron, grčki premijer Aleksis Cipras, premijeri Nizozemske, Belgije i Poljske, a u studenome je planirano obraćanje njemačke kancelarke Angele Merkel.