Države članice trenutno zasebno provode ispitivanja učinkovitosti novih lijekova i medicinskih proizvoda što dovodi do višestrukih financijskih i administrativnih tereta te smanjene efikasnosti u pogledu unaprijeđenja zdravstvenih tehnologija.
Reforma sustava procjene zdravstvenih tehnologija (Health Technology Assesment - HTA) te poticanje suradnje pri procjeni među državama članicama poboljšat će pristup zdravstvenoj tehnologiji u smislu veće kvalitete i bržeg dopiranja do pacijenata, navela je izvjestiteljica Soledad Cabezón Ruiz (S&D, Španjolska).
Izvjestiteljica je kao prioritet navela rješavanje problema visokih cijena određenih lijekova i medicinskih proizvoda.
Ruiz je također kazala kako će suradnja država članica pri procjeni koristiti i industriji i pacijentima te da će sposobnost prepoznavanja stvarnog doprinosa novih lijekova unaprijediti održivost zdravstvenih sustava. Kao primjer neuspjeha zdravstvenih sustava Ruiz je navela studije koje pokazuju kako veliki broj lijekova odobrenih za liječenje raka nije povećao stopu preživljavanja unatoč njihovim visokim cijenama. Smatra kako će nova regulativa učiniti znanstvene sustave transparentnima, pouzdanima i neovisnima.
Prema priopćenju hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan, koja je sudjelovala u izradi novog zakona, novi će sustav procjene zdravstvenih tehnologija omogućiti manjim državama članicama poput Hrvatske korištenje procjena obavljenih u drugim državama. Države koje nemaju kapacitete za samostalne procjene kliničke učinkovitosti novih medicinskih proizvoda često se oslanjaju na procjene samih farmaceutskih tvrtki. Očekuje se da će novi sustav dovesti do povećanja javnih kapaciteta za procjene kliničke učinkovitosti.
“Zdravlje je neprocjenjivo, ali zdravstvo košta. Slučaj sa cijenom novih lijekova za djecu s rijetkim bolestima je pokazao koliko skupe mogu biti inovativne terapije. Nadalje, u zadnjem su desetljeću cijene lijekova protiv raka porasle 10 puta u odnosu na njihovu učinkovitost. Zajednička procjena kliničke učinkovitosti na razini EU će osnažiti pregovaračku poziciju država, pogotovo manjih, pri određivanju cijena lijekova”, pojasnila je Borzan.
Borzan tvrdi kako će suradnja nacionalnih HTA tijela koristiti pacijentima, farmaceutima, liječnicima i zdravstvenim sustavim, odnosno poreznim obveznicima. “Ako sustav zaživi kako je zamišljen, u konačnici bi cijene inovativnih lijekova i medicinskih uređaja trebale biti pristupačnije za pacijente i zdravstvene sustave. Smatram da EU mora napraviti sve što je kako bi pomogla državama članicama koje se suočavaju sa sve većim troškovima zdravstva”, dodala je Borzan.
Osim ekonomske efikasnosti, reforma će omogućiti brži pristup najnovijim lijekovima jer će se provoditi samo jedna procjena njihove učinkovitosti. Nekoliko mjeseci ili čak tjedana mogu značiti razliku između života i smrti za pacijente s teškim bolestima, ističe Borzan.
Nova je regulativa na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojena s 576 glasova “za” te 56 glasova “protiv”.
Sljedeći korak u provedbi reforme jest da Komisija donese prijedlog zakona, nakon čega će zastupnici započeti pregovore s ministrima država članica.