Hrvatski europarlamentarci za izjašnjavanje protiv rezolucije, kao jedan od razloga, navode činjenicu da se radi o stvari koja je pravne prirode za što postoji sud te činjenici da je čuvarica temeljnih ugovora Europska komisija.
Zastupnici Europskog parlamenta usvojii su u srijedu izvješće Judith Sargenti iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza koje poziva Vijeće EU-a da "u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi postoji li očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija.
Aktiviranje članka 7 Ugovora o EU-u teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa u Vijeću EU-a, no to je jako malo vjerojatno. Naime, odluku da neka država članica doista krši europske vrijednosti moraju donijeti šefovi država ili vlada EU-a okupljeni u Europskom vijeću i to jednoglasno.
"Ovo je vrlo delikatno pitanje za Hrvatsku jer je Mađarska naš susjed i želimo prije svega dobrosusjedske odnose. I o tome smo vodili računa", kazala je Dubravka Šuica. Kao drugi razlog navela je istu situaciju s Poljskom
"Kada se radilo o Poljskoj, Europska komisija je pokrenula aktivaciju članka 7, ali u slučaju Mađarske to je prepustila Parlamentu i izvjestiteljici iz Nizozemske. Dakle, čuvarica temeljnih europskih ugovora se nije htjela izjasniti i to je vrlo zanimljivo", dodala je Šuica.
Potvrdila je da Mađarska ima problema posljednjih nekoliko godina, ali i dodala da isto tako postoji sud EU-a pred kojim su u proceduri i neki slučajevi kršenja europske stečevine.
"Očekujem da se ti postupci završe i kada bi se dogodilo da se pravorijek ne provede, tada ima prostora za razne mjere, pa između ostalog i aktiviranje članka 7. Želimo da se to toga dođe postupno", objasnila je zastupnica HDZ-a.
Na pitanje kako to da ta argumentacije nije bila dovoljna većini članova EPP-a, zbog čega je i izvješće u konačnici usvojeno, Šuica je kazala da svaki svoj govor počinje sa željom za jednakom Europom, Europom kohezije i jednakim statusom za istočne i zapadne članice.
"Nažalost, to nije tako. Članice su heterogene i svaka ima svoj interes, teško je to ujednačiti. Teško je približiti istok i zapad i zapadu istok", kazala je Šuica hrvatskim novinarima u Strasbourgu.
Mi smo prošli jedno razdoblje koje zapadne zemlje nisu prošle, totalitarizam u vidu komunizma, nastavila je Šuica, i oni ponekad ne razumiju što se događa u tim zemljama, a posebice nemaju razumijevanja skandinavske zemlje i zemlje Beneluxa.
Junckerov govor je ocijenila odličnim i kazala da on jest svjestan tih razlika između istoka i zapada, sjevera i juga i želi te strane približiti.
"Zato i postoji kohezijska politika", kazala je Šuica.
Komentirajući istup predsjednika EPP-a Manfreda Webera koji je pozvao pučane da glasaju protiv premijera Viktora Orbana, Šuica je rekla da on sigurno razumije te odnose istoka i zapada, ali da se mora uzeti u obzir da se radi o izbornoj godini i da je Weber u igri za spitzenkandidata.
"Naravno, svi imaju svoje interese pa i Weber, a i hrvatska delegacija", kazala je Šuica.
Osvrnuvši se na Junckerovu ocjenu da se Unija mora odrediti prema zapadnom Balkanu, jer će u protivnom u naše susjedstvo ući neke druge strane, Šuica je kazala da ako EU nije prisutan na tim prostorima tamo će doći netko drugi.
"Tamo se već dešavaju vrlo otvoreni utjecaji Rusije, Turske i Kine. Govoreći iz hrvatske perspektive, mi ne želimo biti vanjska granica EU-a, mi želimo da se pomakne prema istoku", ustvrdila je europarlamentarka.
"I zato svim snagama podržavamo BiH i ostale naše susjede da ispune kriterije", kazala je i dodala da neće biti zajedničkog pristupa
"Kada se radi o Srbiji i Kosovu, htjeli to priznati ili ne, uvjet za pristup Srbije je priznanje Kosova", kazala je Šuica.
Ivana Maletić (HDZ/EPP) je kazala da su se svi u raspravi o Mađarskoj pozivali na vladavinu zakona te da je hrvatska delegacija prilikom ovog glasanja upravo istaknula da se tu radi o pitanju vladavine zakona.
"Jer po prvi puta u povijesti EP pokreće proceduru po članku 7., a svi znamo kod raspodjele odgovornosti institucija na razini EU-a da je Komisija ta koja je čuvarica temeljnog ugovora i da je ona ta koja bi trebala pokretati proceduru po članku 7. Temeljnog ugovora, što je i napravila u slučaju Poljske", obrazložila je Maletić.
"Isto tako na razini Europskog suda se vodi više sporova o Mađarskoj i poštivanju vladavine prava i pravne stečevine Europske unije i zapravo mi ovim izvješćem u parlamentu prejudiciramo odluke Europskog suda što smatram da nije u redu. I to je bila temeljna prevaga zbog čega smo glasali protiv izvješća", kazala je Miletić.
Kako nije bilo suglasja među pučanima na razini cjeline, objasnila je da se na kraju tome pristupilo više subjektivno nego objektivno, više emocionalno nego racionalno.
"A mi smo pokušali u tome svemu ostati i objektivni i racionalni", kazala je Maletić.
Pritom je istaknula da ne podržava isključivu politiku koju vodi premijer Orban.
"Pa on je stavio žice na našu granicu. To ne mogu nikako odobravati", kazala je Maletić.
Uz Šuicu i Maletić, protiv izvješća nizozemske izvjestiteljice Judith Sargentini glasovale su i Željana Zovko i Marijana Petir.
HDZ je na svojim internetskim stranicama također objavio objašnjenje glasovanja njegovih zastupnika. U objašnjenju se ponavlja kako HDZ smatra da bi o spornim pravnim pitanjima svoju odluku u konačnici trebao donijeti i Sud Europske unije budući da se protiv Mađarske već vodi nekoliko postupka zbog kršenja pravne stečevine Europske unije.
Tek ako bi se sudski utvrdilo kršenje pravne stečevine, a Mađarska ne bi postupila u skladu s odlukom Suda, tada bi bilo jasno da postojeći mehanizmi nisu dostatni te da bi trebalo ozbiljno razmotriti i druge, priopćio je HDZ.