Zastupnici će zasjedati od ponedjeljka do četvrtka. U srijedu će Juncker održati govor o stanju Unije u kojem će podnijeti izvješće o protekloj godini i predstaviti svoje prioritete za sljedeću, zadnju godinu njegova mandata na čelu Europske komisije.
Ovogodišnji se govor održava uoči europskih izbora 2019. i u kontekstu tekuće rasprave o budućnosti Europske unije s 27 država članica. U prošlogodišnjem govoru predsjednik Juncker iznio je svoju viziju budućeg razvoja Europske unije do 2025. i predstavio Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju.
Juncker će u svom govoru predstaviti i nekoliko zakonodavnih prijedloga - o jačanju Europske obalne i granične straže, o europskoj agenciji za azil, jačanju partnerstva s Afrikom u okviru napora za bolje upravljanje migracijama. Očekuju se također i prijedlozi za borbu protiv terorističkog sadržaja na internetu, jačanju agencije za kibernetičku sigurnost i zaštiti predstojećih nacionalnih i europskih izbora od hakiranja. Juncker će također predstaviti prijedlog direktive o prestanku pomicanja satova dva puta godišnje.
Zastupnicima će se u utorak obratiti mađarski premijer Viktor Orban uoči rasprave o mogućem aktiviranju članka 7 Ugovora o EU-u, koji kao krajnju mjeru predviđa oduzimanje prava glasa zemlji članici u slučaju ozbiljnog i ustrajnog kršenja načela vladavine prava.
U srijedu će zastupnici glasovati o prijedlogu da se aktivira članak 7 protiv Mađarske. Ako taj prijedlog prođe, bit će to prvi put da Europski parlament poduzima inicijativu da se aktivira članak 7, poznat kao "nuklearna opcija" protiv neposlušnih zemalja. Taj članak već je aktiviran protiv Poljske na prijedlog Eurpske komisije. Međutim, od prijedloga do konačne odluke dug je put i do sada se nikada nije dogodilo da jedna zemlja ostane bez prava glasa.
To glasovanje iznimno je osjetljivo za Europsku pučku stranku, najbrojniju političku skupinu u Europskom parlamentu. Dio zastupnika EPP-a traži da se iz njihovih redova izbaci Fidesz, stranka mađarskog premijera Viktora Orbana. Tome se protivi šef zastupničkog kluba EPP-a Manfred Weber, koji je dobio podršku svojih kolega za kandidaturu za vodećeg kandidata svoje političke skupine za predsjednika Europske komisije na europskim izborima sljedeće godine.
U utorak će se zastupnicima obratiti i grčki premijer Aleksis Cipras u sklopu rasprave o budućnosti Europe. Cipras je deveti čelnik koji sa zastupnicima raspravlja o budućnosti EU-a.
Zastupnici će u srijedu raspravljati i glasovati o stajalištu Europskog parlamenta o autorskim pravima na internetu, prijedlogu direktive o autorskim pravima na digitalnom tržištu koja je u posljednje vrijeme izazvala brojne polemike širom Europe.
Prijedlog direktive, koja bi po tvrdnjama Komisije, Uniju trebao uvesti u 21. stoljeće i osigurati da autori glazbe, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni za svoj rad, pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem snage odmjeravaju na jednoj strani medijske kuće i Paul McCartney, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.
Europski parlament je u srpnju odbio prijedlog koji je nešto ranije usvojio nadležni Odbor za pravna pitanja. U srijedu će zastupnici ponovno glasovati o tom prijedlogu. Međutim, to nije glasovanje o konačnom prihvaćanju zakonodavnog prijedloga, nego tek utvrđivanje pozicije Europskog parlamenta, na temelju koje se mogu otvoriti pregovori o konačnom tekstu zakona sa drugim suzakonodavcem, Vijećem EU-a, to jest s državama članicama.
"Kako pada prodaja novina, jedina nada je uvođenje internetskog prihoda. No, veliki internetski igrači jednostavno besplatno uberu plodove rada izdavača i agencijskih novinara, a rezultat je siromašenje cijele industrije", upozorili su šefovi novinskih agencija u pismu Europskom parlamentu i osudili Facebook i Google da svoje protivljenje grade na "potpunoj laži" - navodnoj prijetnjii slobodnom pristupu internetu.
"Mi samo tražimo da oni koji kradu vijesti pošteno plate", poručili su.
Borba se vodi oko dva elementa prijedloga zakona. Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora. Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. "susjedna prava" (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. "porez na linkove", po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.
U utorak će zastupnici glasovati o upostavi Europskih snaga solidarnosti, koje će mladim ljudima pružiti priliku da volontiraju u raznim aktivnostima diljem Europe.