Nova pravila zahtijevaju od prekograničnih prijevoznika paketa da svoje cijene dostave nacionalnim vlastima i Europskoj komisiji, koja će ih objaviti na određenoj internetskoj stranici, kako bi potrošači i tvrtke lakše mogli uspoređivati cijene isporuka u drugu ili iz druge države članice EU-a i tako smanjiti neopravdane razlike.
Javna konzultacija Komisije iz 2015. godine pokazala je da je više od dvije trećine potrošača odustalo od kupnje putem interneta jer su mislili da su troškovi isporuke previsoki, a tvrtke su se složile s tim mišljenjem, podsjeća Europski parlament.
Hrvatska zastupnica u izjavi za Hinu je podsjetila da je neuređenost tog tržišta dovodila do "nelogičnosti na terenu koje su najviše osjetili građani poput naše".
"Imali smo primjere da je dostava u jednom smjeru koštala, primjerice, pet eura a u suprotnom dva ili tri puta više, a kada je paket išao prekogranično postojale su znatne razlike u cijeni iako je kilometraža čak i manja", rekla je.
"Mi granice zaparavo nemamo na jedinstvenom tržištu tako da ta situacija nema nikakve logike. Tražili smo da se uvede veća transparntnost u poslovanju. Do sada su 'veliki igrači' na tržištu vrlo često diktirali uvjete i na neki način kroz princip ucjene 'uzmi ili ostavi' pregovarali s manjima. Sada se daje mogućnost regulatornim agencijama, u našem slučaju HAKOM-u, da Komisiji prijavi ako uoči neku nelogičnost", objasnila je Borzan.
"Obzirom da je dostava jedna od bitnih elementa pri kupovini, ta je nesigurnost kupca često odvraćala i mislim da će ove promjene potaknuti kupce da kupuje, a trgovcima olakšati plasman njihovih proizvoda", rekla je Borzan za Hinu i najavila da bi se nova regulativa trebala primijenjivati od jeseni.
"Posebno mi je drago što sam u ime Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača uspjela ispregovarati rješenja za potrošače jer im je dostava najvažniji faktor pri online kupnji. Čak 70 posto građana EU se žali da im je dostava preskupa, a više od 50 posto ne zna što učiniti u slučaju problema s dostavom. Zato sam uvela obavezu da potrošaču prilikom kupnje trgovac mora navesti sve oblike dostave koji su mu na raspolaganju, s usporedbom cijena. Isto tako, prije kupnje mora se informirati potrošača što da učini u slučaju problema", kaže Borzan.
Borzan ističe kako će slučajevi poput onih gdje Hrvatska pošta naplaćuje uručivanje malih paketa 4,5 kuna, biti prijavljene Europskoj komisiji, od koje je već dobila potvrdu da "takva praksa ne postoji nigdje u EU".
Europski parlament s Europskim vijećem i Europskom komisijom u prosincu je postigao dogovor o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa koja bi trebala pridonijeti većoj transparentnosti na tržištu i smanjiti troškove dostave, a rasprava i glasanje na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu posljednja su faza u procesu uvođenja te uredbe.
Pregovaračica Europskog parlamenta i izvjestiteljica iz nadležnog Odbor za promet i turizam bila je Britanka Lucy Anderson (S&D), dok je hrvatska zastupnica Biljana Borzan (SDP/S&D) u pripremi uredbe sudjelovala ispred Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.
Jozo Radoš, zamjenski član u Odboru za promet i turizam, ocijenio je za Hinu da je ideja prijedloga je vrlo logična jer je ponekad razlika cijena unutarnje i prekogranične dostave bila čak i do pet puta. "To je otežavalo slobodnu i elektronsku trgovinu, i bilo potpuno protivno ideji zajedničkog tržišta".
"Oko samog prijedloga ništa nije bilo sporno. Razlike su se pojavile u smislu u kojoj mjeri to treba obuhvatiti samo velike, a ne i male operatere, te koje će biti nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela", te je .zbog toga prijedlog prihvaćen tek u drugom pokušaju, objasnio je Radoš.
"Pozicija koju je zagovarala moja grupa (Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu/ALDE) je da se tom uredbom obuhvate i veliki i mali operatori i da se daju visoke ovlasti nacionalnim regulatornim tijelima u pogledu pribavljanja informacija od operatera o cijenama, obveza odgovora na ta pitanja i, na kraju, da svi podaci trebaju biti dostavljeni Europskoj komisiji i objavljeni na njenim stranicama.
"Na kraju je ipak prevladala ova varijanta koja je, mislim, povoljnija za građane. Dakle, da se time obuhvate svi operateri i da nacionalna regulatorna tijela u pogledu traženja infromacija i njihove objave imaju veće ovlasti nego što su to zagovarale grupe pučana i konzervativaca", zaključio je Radoš.
Online kupovina je sektor koji raste, na godišnjoj razini vrijedi oko 400 milijardi EUR. Prema istraživanjima Europske komisije, povećanje on-line trgovine s trenutačnih 5 posto na 15 posto bi značilo siguran rast BDP-a na razini Unije za 1,7 posto. Preduvjet za povećanje online trgovine je jeftinija dostava paketa u EU jer su kupci upravo dostavu ocijenili jednim od najvećih razloga zašto ne kupuju.
Internetska trgovina je sve popularnija i u Hrvatskoj, gdje već oko 30 posto ljudi kupuje preko interneta.
"Ova nova pravila važan su element Komisijine strategije Jedinstvenog digitalnog tržišta u području podrške e-trgovini kao dijela suvremene i socijalne Europe", ističe izvjestiteljica parlamenta Lucy Anderson. Zajedno s mjerama za zaustavljanje geografskog blokiranja kod nekih usluga, radi se o pravilima koja će poboljšati prava online kupaca.