Posljednji puni radni tjedan prije Božićnih blagdana tradicionalno je ispunjen brojnim sastancima.
U četvrtak i petak u Bruxellesu se održava sastanak Europskog vijeća, tijela koje okuplja čelnike zemalja članica.
U četvrtak, prvi dan summita, čelnici će se baviti obrambenom politikom i trebali bi pozdraviti uspostavu Stalne strukturirane suradnje (PESCO). Hrvatska je među 23 zemlje članice koje su sredinom prošlog mjeseca potpisale dokument o namjeri jačanja obrambene suradnje, što je povijesni dan za europsku obranu.
Čelnici će također usvojiti zaključke o socijalnim pitanjima, obrazovanju i kulturu slijedom rasprave održane na socijalnom summitu u Goetoborgu te rasprave o kulturi i obrazovanju u okviru liderske agende.
Također će se razgovorati o nekim vanjskopolitičkim pitanjima te o vanjskoj i unutarnjoj dimenziji migracijske politike.
U petak će se održati summit eurozone u inkluzivnom formatu, to jest u sastavu 27 zemalja članica, svih osim Velike Britanije. Na tom sastanku će se razgovorati o produbljivanje Ekonomske i monetarne unije te bankovne unije.
Nakon toga slijedi sastanak EU27 o Brexitu, na kojem bi trebao biti odobren prelazak u drugu fazu pregovora o budućim odnosima nakon što je postignut dogovor o ključnim pitanjima koja se odnose na razdruživanje.
Time se otvara put za početak pregovora o prijelaznom razdoblju od dvije godine. Za dvogodišnje razdoblje nakon izlaska Velike Britanije 29. ožujka 2019. godine trebao bi se dogovoriti prijelazni sporazum, tijekom kojeg bi Velika Britanija ostala dijelom jedinstvnog tržišta i carinske unije. U isto vrijeme trajali bi pregovori o zaključivanju sporazuma o slobodnoj trgovini nakon što Ujedinjena Kraljevina prestane biti dio jedinstvenog tržišta i carinske unije.
U ponedjeljak se sastaju ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a, a na radnom doručku će im se pridružiti izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Između ostaloga, raspravljat će se i o priznanju Jeruzalema za glavni grad Izraela od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa, poteza koji Europska unija osuđuje.
U ponedjeljak se sastaju i ministri ribarstva zemalja članica koji bi trebali dogovoriti kvote za izlov riba u Sjevernom moru i Atlantiku.
U utorak se sastaje Vijeće za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica, a to je zadnji pripremni sastanak za summit čelnika EU-a.
Od ponedjeljka do četvrtka u Strasbourgu se održava zadnja ovogodišnja plenarna sjednica Europskog parlamenta.
Zastupnici će, među inim, glasovati o svebuhvatnim prijedlozima za uklanjanje prakse otkrivene u aferi „Panamski dokumenti”. U preporukama koje će biti izglasane traži se bolja regulacija financijskih posrednika, bolja zaštita zviždača i jedinstvena definicija poreznih utočišta.
Preporuke su dio reforme koje je predložilo Istražno povjerenstvo za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza (PANA).
Zastupnici će raspravljati i o proširenju schengenskog prostora na Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku.
Bugarska i Rumunjska, koje ispunjavaju tehničke kriterije spremne su ući u Schengen, koji omogućava ukidanje kontrola na tzv. unutarnjim granicama, stoji u zakonodavnoj rezoluciji usvojenoj još 8. lipnja 2011, dok Hrvatska još treba dobiti pozitivnu evaluaciju od Europske komisije.
Ulazak u Schengen politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Vijeća.
Tijekom svog govora o stanju Unije u rujnu, predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, izjavio je kako Hrvatska treba postati članica Schengena čim ispuni kriterije.
U utorak se u Parizu održava summit o klimi na kojem će sudjelovati 50-tak šefova država ili vlada, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković. "One Planet Summit" održava se točno dvije godine nakon potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi.
Summit organizira francuski predsjednik Emmanuel Macron kao odgovor na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma. Na summitu će se razgovorati o potrebi financiranja borbe protiv klimatskih promjena.
Europska unija se obvezala da će do 2030, smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 1990. godinu.
Francuska predlaže da se na razini EU-a uvede porez na financijske transakcije i da se tako prikupljena sredstva koriste za borbu protiv klimatskih promjena.
U EU se već godinama raspravlja o uvođenju poreza na financijske transakcije, ali se dosad nisu pomaknuli s mrtve točke.
Usmjeravanjem tako prikupljenih sredstava, razvijene zemlje pomogle bi zemljama u razvoju da ulažu u čiste tehnologije i obnovljive izvore energije.