EMA je najveća europska agencija s gotovo 900 zaposlenih koja nakon Brexita traži zamjenu za svoje dosadašnje sjedište u Londonu, a konačna odluka o njezinom novom domaćinu bit će donesena u studenom.
Istaknuti diplomati su za Financial Times (FT) otkrili da su se Slovačka i Italija izdvojili svojim prijedlozima, a pri vrhu su su i Amsterdam i Kopenhagen.
Tu se agenciju smatra glavnim zgoditkom među više od 40 specijaliziranih EU agencija, piše FT. Godišnje ju posjećuje oko 35 tisuća državnih regulatora i znanstvenika zbog njezine ključne uloge u odobravanju novih lijekova za prodaju na tržištu EU-a.
Europski ministri će 20. studenog anonimno glasati o novom sjedištu, a istoga dana će odlučiti i o novoj lokaciji Europskog nadzornog tijelo za bankarstvo (EBA), manju agenciju koja je trenutno također u Londonu.
Prestiž i ekonomska dobit koju nosi EMA-e pokrenuli su ono što je jedan diplomat nazvao "masivnim" lobiranjem za dobivanje te institucije.
Za domaćinstvo Europske agencije za lijekove ponude su dali Amsterdam, Atena, Barcelona, Bonn, Bratislava, Bruxelles, Bukurešt, Kopenhagen, Dublin, Helsinki, Lille, Milano, Porto, Sofija, Stockholm, Malta, Beč, Varšava i Zagreb, dok su se za bankarsku instituciju ponudili Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Pariz, Prag, Luksemburg, Beč i Varšava.
Hrvatska je, uz Cipar, Slovačku, Bugarsku i Rumunjsku među državama koja nema nijednu agenciju na svom teritoriju, a po medijskim napisima se čini da će tako ostati i dalje.
FT piše kako Slovačka kandidatura dobiva sve veću podršku unatoč početnoj hladnoj reakciji EMA-e čiji su zaposlenici upozorili da će više od 70 posto njih dati ostavku ako se ona preseli u Bratislavu.
Slovačka se kandidatura, međutim, doživljava najboljom u srednjoj i istočnoj Europi, regiji koja je podzastupljena u domaćinstvima europskim agencijama. Bratislavi ide u prilog i to što je na samo 60 kilometara od centra Beča.
Milano, kažu diplomati, profitirao je od toga što je katalonska kriza smanjila izglede Barcelone, a Talijani su, navodno, otišli toliko daleko da su u zamjenu za glasove ponudili dodatne snage za borbene skupine NATO saveza na Baltiku.
Europski dužnosnici upozoravaju da će među deset novih članica EU-a nastati nezadovoljstvo ako netko od njih ne dobije tu agenciju.
Proces glasanja iznimno je nepredvidiv, piše FT. U prvom krugu svaka zemlja članica izabrat će tri kandidata i dati im tri, dva, odnosno jedan bod. Ako nijedan grad ne dobije aposlutnu većinu u prvom krugu, tri grada s najviše glasove ići će u iduće krugove glasanja dok se ne izabere pobjednik. Glasanje će biti tajno pa se očekuje da će mnogi kandidati u prvom krugu glasati za sebe. Neki diplomati tvrde i kako bi neke zemlje u prvom krugu mogle glasati za slabije kandidate kako bi iz daljnjeg natjecanja izbacile one jače.