Rezolucija je prihvaćena je s 393 glasa "za", 221 "protiv" i 64 suzdržanih.
"Stanje temeljnih prava u Mađarskoj opravdava pokretanje formalnog postupka kako bi se utvrdilo da li u zemlji članici postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja europskih vrijednosti", stoji u rezoluciji.
Za pokretanje procedure koja bi mogla rezultirati sankcijama za Mađarsku, zastupnici su se odlučili nakon zaključka da je u toj zemlji na vidjelu pogoršanje stanja glede vladavine prava i demokracije te su pozvali na suspenziju ili povlačenje kontroverznih zakona.
Mađarsku vladu se posebice poziva da ukine stroža pravila za tražitelje azila i nevladine organizacije te da postigne dogovor kako bi se Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti omogućilo da ostane djelovati kao slobodna institucija.
Rezolucija također poziva Europsku komisiju da strogo prati korištenje sredstava EU-a od strane mađarske vlade.
Europski parlament upozorava na pogoršanje poštivanja prava, među ostalim, na područjima slobode izražavanja, akademskih sloboda, poštivanja ljudskih prava migranata, izbjeglica i azilanata, slobode okupljanja, prava rodnih i etničkih manjina, ograničavanje djelovanja civilnih udruga, te funkcioniranja ustavnog poretka. U rezoluciji se također primjećuje da razvoj stanja u nekim drugim članicama "pokazuju zabrinjavajuće znakove sličnog narušavanja vladavine prava kao u Mađarskoj".
Parlament poziva mađarske vlasti na dijalog s Europskom komisijom o svim spomenutim pitanjima i ukazuje na potrebu praćenje stanja kako bi se osiguralo poštivanje osnovnih vrijednosti EU-a, a koje će uključivati Vijeće, Komisiju i Europski parlament.
"Događaji u Mađarskoj tijekom posljednjih su nekoliko godina doveli do ozbiljnog pogoršanja stanja u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, a nedavno zbog najavljenog zatvaranja poznatog Sveučilišta CEU, narušene su i akademske slobode. Na primjeru Mađarske vidjet će se hoće li EU dokazati svoju spremnost da reagira na prijetnje i kršenje njezinih temeljnih vrijednosti koje provodi jedna država članica", izjavio je Tonino Picula.
On je istaknuo da je Mađarska postala pitanje koje nadrasta ideološke podjele, pojašnjavajući da je predsjednik Viktor Orban koristio sve pogodnosti članstva u EU-u, promičući pritom isključivo nacionalnu agendu i istovremeno odustajući od europskih vrijednosti.
"Ovo je žuti karton za mađarskog predsjednika", kazao je Picula i upozorio da bi Mađarska mogla ostati i bez prava glasa u Vijeću, što se još nikada nije desilo.
"Višegodišnje ignoriranje upozorenja Europske unije od strane mađarske vlade nedavno je kulminiralo neprihvatljivim pokušajem zatvaranja Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU). Rezoluciju Europskog parlamenta vidim kao oštro upozorenje mađarskom premijeru Orbanu da je pretjerao s donošenjem odluka nekompatibilnih s europskim standardima", izjavio je Ivan Jakovčić.
„Poštivajući načelo supsidijarnosti, Europski parlament ne smije zadirati u nadležnosti država članica, a što obrazovanje svakako jest. Ne mogu se oteti dojmu da su konstantni napadi na Mađarsku ideološke prirode. Mađarska je otplatila svoje kredite, bilježi konstantni gospodarski rast i smanjenje nezaposlenosti i to je najbolji pokazatelj uspješnosti mađarske vlade," ocijenila je, međutim, Marijana Petir.
"Kako bi EU bila vjerodostojna u zagovaranju demokratskih vrijednosti te vrijednosti moraju dosljedno poštovati i sve zemlje članice. U temeljnom Ugovoru EU-a postoji članak koji omogućava otvaranje pitanja kršenja demokratskih standarda u pojedinoj članici EU. Stoga podržavam Rezoluciju EP-a koja je na tragu politike europskih liberala (ALDE) o demokratskom vladanju," rekao je Jozo Radoš.
"Mađarska vlada mora se uključiti u dijalog s Komisijom, posebno po pitanjima ljudskih prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica, slobode udruživanja, slobode obrazovanja i akademskog istraživaja, segregacije Roma u obrazovanju, zaštite trudnica na radnom mjestu i drugim pitanjima. Obje strane bi u dijalogu trebale sudjelovati na nepristran način te se u međusobnoj suradnji oslanjati na dokazane činjenice. Komisija redovno treba obavještavati Parlament o svojim procjenama stanja u Mađarskoj," rekao je Davor Škrlec.
Članak 7. Ugovora o Europskoj uniji osigurava mehanizam za provođenje vrijednosti EU-a. Prema članku 7. stavku 1., Vijeće može utvrditi da postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti EU-a od strane države članice i ima za cilj spriječiti stvarno kršenje davanjem konkretnih preporuka predmetnoj državi članici. Članak može pokrenuti trećina država članica, Parlament ili Komisija. Vijeće mora donijeti odluku većinom (četiri petine) nakon što dobije pristanak Europskog parlamenta, gdje se zahtijeva dvotrećinska većina glasova i apsolutna većina zastupnika Europskog parlamenta. Sljedeća faza je članak 7. stavak 2, kojim Vijeće može utvrditi da je došlo do stvarnog kršenja vrijednosti EU- a na prijedlog trećine država članica ili Komisije. Vijeće mora odlučiti jednoglasno, a EP mora dati svoj pristanak. Aktiviranjem članka 7. pokreću se sankcije, poput suspenzije glasačkih prava u Vijeću, pojašnjava se na portalu Europskog parlamenta .
Europska komisija je u travnju otvorila postupak zbog kršenja europskog prava protiv Mađarske zbog njezina zakona o visokoškolskom obrazovanju, koji bi mogao dovesti do zatvaranja Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, a Europski parlament je 26. travnja održao raspravu o stanju u Mađarskoj u kooj je sudjelovao i mađarski premijer Viktor Orban
Komisija je nakon analize mađarskog zakona zaključila da on nije u skladu s temeljnim slobodama unutarnjeg tržišta, posebice u pogledu slobode pružanja usluga i poslovnog nastana te u pogledu prava na akademske slobode, prava na obrazovanje i slobodu poslovanja sukladno Povelji o temeljnim pravima Europske unije kao ni s pravnim obvezama EU-a po međunarodnom trgovačkom pravu.
Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je u travnju na sjednici Europskog parlamenta kao neutemeljene optužbe da novim zakonom o visokom obrazovanju želi zatvoriti Srednjoeuropsko sveučilište (CEU) te optužio Georgea Sorosa da je financijskim spekulacijama uništio živote milijuna ljudi.
"Mađarska i mađarski narod privrženi su Europskoj uniji, to je neupitno, zato sam potpisao Rimsku deklaraciju, ali u puno aspekata nezadovoljni smo kako EU radi. Želimo reformirati EU, to je jedini način da se zadobije povjerenje ljudi u europske institucije", rekao je tom prilikom Orban.
Orban je nakon rasprave u Europskom parlamentu rekao čelnicima Europske pučke stranke (EPP) da će prihvatiti zahtjev Bruxellesa i izmijeniti zakon koji kritičari smatraju napadom na akademske slobode, objavio je u subotu EPP.
"Premijer Orban je obećao vijeću EPP-a da će prihvatiti sve zahtjeve Europske komisije u roku koji je odredila Komisija", rekao je Sigfried Muresan, glasnogovornik najbrojnijeg kluba u Europskom parlamentu nakon sastanka Orbana s ostalim stranačkim čelnicima u Bruxellesu krajem travnja.