Četiri tvrtke Facebook, Twitter, YouTube i Microsoft prije godinu dana potpisale su s Europskom komisijom kodeks ponašanja radi suzbijanja nezakonitoga govora mržnje na internetu.
U okviru te suradnje, te društvene mreže su se obvezale da će raditi na sprečavanju širenja govora mržnje u Europi.
U povodu prve godišnjice potpisivanja kodeksa objavljena je ocjena koju su donijele nevladine organizacije u 24 države članice, a koja pokazuje znatan napredak u ispunjavanju obveza. Ocjena se odnosi na zadnjih pola godine, a prva takva ocjena je bila objavljena 7. prosinca 2016. nakon prvih šest mjeseci od donošenja kodeksa.
"Bliska suradnja s privatnim sektorom i civilnim društvom u borbi protiv nezakonitog govora mržnje daje rezultate i udvostručit ćemo zajednička nastojanja. Sada radimo na osiguravanju bolje koordinacije različitih inicijativa i foruma koji su pokrenuti na internetskim platformama. Pojednostavit ćemo i postupke za prijavu i djelovanje u cillju učinkovitog uklanjanja nezakonitog sadržaja, a da pritom ne bude ugrožena ključna sloboda govora", izjavio je potpredsjednik Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.
Povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova kaže da su rezultati "ohrabrujući" i da sada uključene društvene mreže uklanjaju dvostruko više slučajeva nezakonitoga govora mržnje i to mnogo brže nego prije šest mjeseci.
Potpisivanjem kodeksa postupanja društvene mreže su se obvezale preispitati većinu valjanih prijava nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata te ukloniti ili onemogućiti pristup takvom sadržaju.
U izvješću se navodi da su društvene mreže u prosjeku u 59 posto slučajeva na prijave nezakonitog govora mržnje odgovorila uklanjanjem spornog sadržaja.
U zadnjih šest mjeseci porastao je i broj prijava koje su ispitane u roku od 24 sata s 40 na 51 posto, a Facebook je jedini koji je u potpunosti ispunio cilj ispitivanja većine prijava unutar jednog dana.
Prema jednom nedavnom istraživanju u Europi, 75 posto osoba koje prate rasprave na internetu ili sudjeluju u njima naišlo na primjere zlostavljanja, prijetnji ili govora mržnje. Gotovo polovica tih sudionika rekla je da su zbog toga odustali od sudjelovanja u internetskim raspravama.