Marijana Petir je izvješće kao članica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova pripremila sa španjolskom zastupnicom Lidiom Senrom Rodriguez (Ujedinjena europske ljevice i Nordijska zelena ljevica) iz Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Petir u izvješću ističe da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva glavni nositelji poljoprivredne proizvodnje, a da svega s oko 30 posto njih upravljaju žene te stoga poziva na korištenje instrumenta iz Europskog fonda ruralnog razvoja koji omogućava da se uvede potprogram za žene poljoprivrednice.
Rezolucija ističe da nijedna zemlja članica ne koristi mogućnost ustanovljavanj potprograma za žene koju pruža Europski fond za ruralni razvoj, dok primjerice svi znaju za sličan potprogram za mlade poljoprivrednike, koji mogu dobiti i do 50 tisuća eura bespovratne pomoći.
"Ovim izvješćem pozivamo Hrvatsku i druge članice da iskoriste taj instrument koji postoji u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i da uvedu takve potprograme za žene kako bi im se olakšalo poslovanje i život u ruralnim prostorima", rekla je Petir.
Rezolucija EP-a upozorava i na pitanje zakonodavnog reguliranja položaja žena, odnosno priznavanja njihovog profesionalnog statusa. Žene u ruralnim područjima, iako čine gotovo 50 posto ukupnog radno sposobnog stanovništva u ruralnim područjima EU-a, upravljaju sa samo 30 posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dok je velikoj većini slučajeva formalno vlasnik poljoprivrednih gospodarstava suprug. Izvješće stoga poziva da se žene prizna kako suvlasnice obiteljskih gospodarstva kako bi mogle koristiti pomoći za žene zaposlene u sektoru poljoprivrede.
Marijana Petir smatra da bi upravo uvođenje potprograma za pomoć ženama u poljoprivredi moglo doprinijeti rješavanju tog problema. "Mislim da bi puno lakše riješili pitanje vlasništva kada bi imale ovakve potporgrame jer je vidljivo da su se nakon uvođenja potprograma za mlade doista počeli događati ti prijenosi vlasništva nad OPG-om", s obzirom da je uvjet mladi poljopirvrednik bude nositelj obiteljskog poljoprvrednog gospodasrtva kako bi ostvario pravo na sredstva iz fondova, rekla je Marijana Petir za Hinu uoči glasovanja o izvješću u Europskom parlamentu .
Značajan broj žena na selu nema zdravstveno i mirovinsko osiguranje, nema plaćeni porodiljni dopust, nema mirovinu, a ako je i ima onda je bitno niža od mirovine muškarca, dok gotovo 50 posto ruralnih žena ne ide na godišnji odmor i nema dovoljno instrumenata kako bi uskladilo privatni i poslovni život, upozorava se nadalje u izvješću.
"Mnogobrojne žene pomažu svoji supruzima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima no njihov rad nije prepoznat, nemaju zdravstveno, mirovinsko niti bilo kakvo drugo osiguranje te se suočavaju s okolnošću da ne mogu koristiti ni različita prava koja bi im pripadala. One rade ali njihov rad nije evidentiran niti prepoznat", objasnila je Petir.
Tijekom 2014. žene su ostvarile oko 35 posto ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, odnosno bile su zaposlene na 53,8 posto nepunog radnog vremena i 30,8 posto punog radnog vremena, što je znatan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, a osim toga na poljoprivrednim gospodarstvima obavljale su i drugi rad (briga o obitelji i domaćinstvu) koji je često okarakteriziran kao „nevidljiv“, navodi se, među ostalim u izvješću.