Naime, velike distributere često se optužuje da nepravedno koriste svoju tržišnu snagu kako bi kupovali robu od poljoprivrednika po nižim cijenama. To čine na različite načine, uključujući retroaktivne promjene ugovora ili njihovo jednostrano raskidanje bez objektivno opravdanog razloga.
Radna skupina smatra stoga da je potrebno unaprijediti politički okvir za prehrambeni lanac.
Poziva na donošenje novih pravila na razini EU-a o određenim nepoštenim trgovinskim praksama i na primjenu učinkovitih sustava provedbe u državama članicama, primjerice uz pomoć arbitra.
Preporuke obuhvaćaju veću transparentnost tržišta, bolju suradnju među poljoprivrednicima, lakši pristup poljoprivrednika financiranju i bolju upotrebu alata za upravljanje rizicima.
"Naš cilj je poboljšati položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom", rekao je za EurActiv predsjednik radne skupine Cees Veerman, bivši nizozemski ministar poljoprivrede i sveučilišni profesor.
"Pitanje nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom već je duže vrijeme u fokusu Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta kao i u mojim prioritetima kao jedine Hrvatice punopravne članice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj", kazala je za Hinu hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.
"O toj sam temi više puta govorila te podnosila amandmane koji su u konačnici bili i prihvaćeni na Izvješće o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom Mairead McGuinness, irske zastupnice i potpredsjednice Europskog parlamenta", istaknula je.
Radna skupina za poljoprivredna tržišta smatra da je potrebno povećati transparentnost tržišta, uvesti obvezno izvješćivanje o cijenama i osigurati ažurnije i standardiziranije podatke.
Smatra također da su dobrovoljne inicijative u pogledu nepoštenih trgovinskih praksi bile korisne, ali ne i dovoljne za uvođenje učinkovite i neovisne provedbe. Stoga bi na razini EU-a trebalo donijeti okvirno zakonodavstvo i pružiti potporu učinkovitim sustavima provedbe u državama članica, primjerice uz pomoć arbitra. Preporučuju se i obvezni pisani ugovori koji bi bili korisni poljoprivrednicima.
Što se tiče bolje suradnje među poljoprivrednicima, pravila u području kolektivnog udruživanja i prava tržišnog natjecanja trebala bi biti jasna i funkcionalna kako bi se istinski poboljšale mogućnosti poljoprivrednika za suradnju.
Pristup poljoprivrednika financiranju može se pak olakšati većom upotrebom financijskih instrumenata, pri čemu važnu ulogu ima Europska investicijska banka (EIB) koja bi mogla sudjelovati i u razvoju mogućeg jamstvenog instrumenata za izvozne kredite.
U području upravljanja rizikom potrebno je također poboljšati već postojeće alate. Terminska tržišta poljoprivrednicima pružaju dodatnu priliku, ali potrebno je uložiti veće napore u jačanje svijesti i osposobljavanje, ističe se u izvješću.
"Najveće prijepore izaziva upravo preporuka o donošenju okvirnog zakonodavstva na razini EU-a za koju se ja isto zauzimam jer tada trgovački lanci neće imati više protiv sebe i svojih nepoštenih praksi samo proizvođače i države članice koje često nisu u stanju zaštiti svoje proizvođače, a s čime imamo gorka i bolna iskustava u Hrvatskoj, već će protiv svoga nepoštenog ponašanja na tržištu imati cijelu Uniju i njezin pravni sustav. To im nikako ne odgovara i zato stalno pružaju otpor", objašnjava Petir.
"Ako znamo da je već 20 država članica započelo s aktivnostima na zakonodavnom uređivanju odnosa na tržištu hranom kako bi se spriječila nepoštena trgovačka praksa jer je to jedno od gorućih pitanja u poljoprivredi, osobno vidim rješenje u uređivanju toga pitanja na europskoj razini jer je i tržište poljoprivrednih proizvoda zajedničko, europsko", smatra ona.
"Međutim, to ne mora zaustaviti naša nadležna tijela da u međuvremenu te odnose reguliraju posebnim propisom na razini Republike Hrvatske, sve dok se ne nađe rješenje na europskoj razini. To sam predložila bivšem ministru Romiću koji je započeo s aktivnostima na izradi zakonskog prijedloga te se nadam da će novi ministar Tolušić taj posao dovršiti i uputiti zakon na javnu raspravu", zaključila je Petir.
Zakonodavni prijedlog EK o ovom problemu očekuje se iduće godine.
Lanac opskrbe hranom ključan je za svakodnevni život i dobrobit potrošača, a važan je i za gospodarstvo u cjelini, jer je u njemu zaposleno više od 47 milijuna ljudi unutar Europske unije, mnogi u malim i srednjim poduzećima, te čini približno 7 posto bruto dodane vrijednosti EU-a. Ukupna veličina tržišta trgovine na malo proizvodima povezanima s hranom u EU-u procjenjuje se na 1,05 bilijuna eura, po podacima Europske komisije.
Prekogranična trgovina među državama članicama čini otprilike 20 posto ukupne proizvodnje hrane u EU-u. Procjenjuje se da je barem 70 posto ukupnog godišnjeg izvoza poljoprivrednih proizvoda država članica namijenjeno drugim državama članicama.
Nepoštene trgovinske prakse mogu ugroziti sposobnost malih i srednjih poduzeća da se održe na tržištu, ulažu nova sredstva u proizvode i tehnologiju i razvijaju prekogranične poslovne aktivnosti na jedinstvenom tržištu. Mogu imati i izravne ili neizravne učinke i na proizvođače i poduzeća izvan EU-a, pa i na zemlje u razvoju.