Pojava salmonele i drugih problema sa sigurnošću hrane u Hrvatskoj i EU poljuljali su zadnjih mjeseci povjerenje građana u prehrambenu industriju i sposobnost nadležnih službi da štite javno zdravlje.
“Europska komisija dobiva šire ovlasti da, u slučaju kada država članica ne može jamčiti sigurnost hrane proizvedene na svom teritoriju, zaustavi prodaju i transport rizične hrane iz te zemlje", objašnjava, u priopćenju, Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
"Novi propisi su dobra vijest za hrvatske građane jer će ubuduće učinkovitije sprječavati situacije kakvima smo svjedočili krajem prošle godine”, ističe.
Novi propisi o inspekcijama na europskoj razini uspostavljaju jednostavan, integriran i učinkovit sustav kontrole sigurnosti hrane te strože veterinarske i fitosanitarne standarde.
Jedna od novosti koju se uvodi je načelo provedbe inspekcija i kontrola koji se bazira na procjeni rizika. Prema njemu će se učestalije i temeljitije kontrolirati one proizvođače hrane koji imaju povijest kršenja propisa, dok će “uzorni” proizvođači koji nisu imali problema sa zakonom biti rjeđe kontrolirani.
Kažnjavanje prijevara s hranom je također znatno postroženo novim propisima. EU će obvezivati države članice da prijevare s hranom financijski kažnjavaju najmanje u visini nelegalno stečenog profita ili postotkom ukupne zarade.
“Kazne moraju odvraćati od prijevara da se izbjegnu situacije u kojima je maksimalna zakonska kazna za prijevare s hranom manja od zarade ostvarene prijevarom", napominje Borzan.
Uvoz iz trećih zemalja u EU će također biti podvrgnut strožim kontrolama kako bi se izbjeglo puštanje hrane sumnjive kvalitete na unutarnje tržište Unije. Do sada je bilo određenih razlika između carinskih i veterinarskih praksi zemalja na vanjskim granicama Unije. Novi propisi dokidaju te razlike i uvode unificirane granične procedure za provjere uvoza životinja te proizvoda životinjskog i biljnog porijekla poput mesa, mlijeka i brašna.
Mjere stupaju na snagu 2019. kako bi se državama članicama dalo vremena da reformiraju i pripreme svoje nadležne službe za preuzimanje novih odgovornosti.
Novi paket mijenja više od 70 uredbi
Nove propise podržao je i hrvatski zastupnik Tonino Picula.
“Unatoč tome što EU ima najviše standarde sigurnosti hrane u svijetu, nedavni skandali s konjskim mesom u Europi te zaraženom piletinom i jajima u Hrvatskoj koji je rezultirao fatalnim posljedicama, pokazuju da postojeći zakonodavni okvir nije dovoljan”, kazao je, u priopćenju, Picula.
“Europa je sita prehrambenih afera, a u Hrvatskoj je sve više građana koji se na vlastite oči žele uvjeriti u porijeklo onoga što im dolazi na stol. Dosadašnje zakonodavstvo EU bilo je podijeljeno na više od 70 različitih uredbi dok se novim paketom od 5 prijedloga osigurava jasan put hrane od proizvođača do potrošača – doslovno, od farme do stola”, objasnio je.
Kao zastupnik koji se od početka mandata bavi zaštitom autohtonih hrvatskih proizvoda na EU razini i ističe njihovu veliku važnost za potrošače kao i proizvođače, ukazao je i na jedan veliki paradoks.
“Mi domaće proizvode temeljito testiramo, dok se kod proizvoda uvezenih iz ostatka EU oslanjamo na jedinstveni zdravstveni certifikat za kojeg često nema garancije!”, istaknuo je.
Puni naziv zakona je Uredba o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja.