„Europa je predvodnik kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti i time bi se trebali ponositi. Bilo sa je riječ o radu, strukovnom obrazovanju, socijalnom osiguranju ili pristupu robama i uslugama: žene i muškarci moraju biti tretirani ravnopravno. Takav je zakon. Nažalost, na putu prema stvarnoj ravnopravnosti ima još izazova. Zato ne smijemo popustiti“, rekao je Juncker.
„Ako se netolerancija i šovinizam počnu širiti u i izvan naših granica, moramo se oduprijeti dvostruko jače jednostavnom i istinski europskom porukom: rodna ravnopravnost nije cilj kojem težimo. To je temeljno pravo“, poručio je.
Ravnopravnost između žena i muškaraca u EU-u jedna je od temeljnih europskih vrijednosti i ugrađena je u Rimski ugovor, kojim je prije 60 godina osnovana Europska ekonomska zajednica.
Istraživanje Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), objavljeno također u srijedu, pokazalo je da bi unapređenje rodne ravnopravnosti do 2050. generiralo 10,5 milijuna novih radnih mjesta, a zaposlenost u EU-u bi dosegnula 80 posto. To bi pozitivno utjecalo i na bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika koji bi se do 2050. mogao povećati za gotovo deset posto.
Izvješće EK, objavljeno u povodu Međunarodnog dana žena, daje pregled glavnih europskih politika i mjera u državama članicama. Izvješće pokazuje da su žene i dalje suočene s izazovima u više područja i da je napredak među državama članicama u tom pogledu neujednačen.
Stopa zaposlenosti među ženama iznosila je 65,5 posto u trećem kvartalu 2016., u odnosu na 55 posto 1997. godine. Stopa zaposlenosti među muškarcima iznosi, međutim, 77,4 posto.
U Hrvatskoj, primjerice, stopa zaposlenosti među ženama iznosi 58 posto, a među muškarcima 69 posto.
Nezaposlenost među ženama posebno je visoka na jugu Europe u odnosu na stopu nezaposlenosti među muškarcima. U Grčkoj iznosi 27,2 posto, prema 18,9 posto među muškarcima, a u Španjolskoj 20,7 prema 17,4 posto.
U Hrvatskoj, stopa nezaposlenosti među ženama iznosi 12,2 posto, a među muškarcima 9,8 posto, navodi se u izvješću.
Slično je i u Italiji (12 prema 10,2 posto) te u Portugalu (10,8 prema 10,5 posto).
Žene i dalje zarađuju u prosjeku 40 posto manje od muškaraca u svim članicama EU-a, a jaz u mirovinama iznosi 38 posto.
Čak i u najravnopravnijim zemljama, žene zarađuju 20 posto manje od muškaraca, dok u Njemačkoj, Grčkoj, na Malti, u Nizozemskoj, Austriji i Ujedinjenom Kraljevstvu žene zarađuju čak 45 posto manje od muškaraca ili još manje.
U Hrvatskoj, žene zarađuju u prosjeku 23 posto manje od muškaraca.
Taj se indikator temelji na prosječnoj zaradi po satu, prosječnom broju plaćenih radnih sati na mjesec i stopi zaposlenosti.
Ako tako ostane, trebalo bi još stotinu godina da se riješi problem razlika u ukupnim prihodima između muškaraca i žena, upozorava Komisija.
Umirovljenice u Hrvatskoj imaju također 22,7 posto manje mirovine od muškaraca (podaci za 2015.).
Žene uglavnom rade u slabije plaćenim sektorima i češće nepuno radno vrijeme – 32 posto prema samo 9 posto muškaraca, pokazala su istraživanja.
Iznad europskog prosjeka u pogledu rada na nepuno radno vrijeme su Nizozemska, Njemačka, Austrija, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Luksemburg, Danska i Irska.
To se odražava na rodni jaz u plaćama koji iznosi prosječno 16,3 posto (podaci za 2015.).
U Hrvatskoj, rodni jaz u plaćama iznosio je 2014. 10,4 posto., prema 5,7 posto 2010. godine.
U Češkoj, Austriji, Estoniji, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, taj jaz iznosi preko 20 posto.
Nadalje, žene i dalje nailaze na 'stakleni strop' koji ih sprječava u napredovanju i samo četiri države članice (Francuska, Italija, Finska i Švedska) imaju barem 30 posto u upravnim odborima velikih tvrtki.
Žene su također podzastupljene u politici. U osam članica, uključujući Hrvatsku, žene čine manje od 20 posto parlamentarnih zastupnika (podaci za studeni 2016.). To su uz Hrvatsku Bugarska, Rumunjska, Grčka, Cipar, Latvija, Malta i Mađarska.
S druge strane, u Finskoj i Švedskoj žene čine 40 posto zastupnika.
Vlade u Bugarskoj, Francuskoj, Sloveniji i Švedskoj imaju jednak broj žena i muškaraca, dok ih u Grčkoj i Mađarskoj uopće nemaju.
Kad je riječ o Europskoj komisiji, cilj od 40 posto žena na visokim i srednjim rukovodećim pozicijama do 2019. gotovo je ostvaren – žene obnašaju 35 posto funkcija srednjeg ranga i 32 posto visokih funkcija (razina direktora i više), ističe Komisija.
Ispitivanje Eurobarometra o rodno uvjetovanom nasilju 2016. pokazalo je da 96 posto ispitanika smatra da je nasilje nad ženama neprihvatljivo.
Ispitivanje je također pokazalo da gotovo četvrtina ispitanika (24 posto) poznaje prijateljicu ili članicu obitelji koja je bila žrtva obiteljskog nasilja.
S druge strane, 22 posto ispitanika smatra da žene često izmisle ili pretjeruju u optužbama da su bile silovane ili zlostavljane.
Žene i djevojčice čine također 80 posto registriranih žrtava trgovine ljudima u EU-u.