U raspravi su većina zastupnika, Johannes Hahn, povjerenik Komisije za susjedstvo i proširenje i malteški predstavnik Vijeća EU-a Ian Borg, pozdravili napredak i približavanje Bosne i Hercegovine EU-u te pozvali BiH da ustraje na tom putu, ali i upozorili na potrebu provedbe reformi, te usredotočenost na borbu protiv organiziranog kriminala, radikalizacije i terorizma.
Hahn je u uvodu rasprave ocijenio kako je izvješće rumunjskog pučanina Cristiana Dana Prede u skladu s Komisijinim ocjenama te da je riječ u uravnoteženom tekstu.
Glede ustroja Bosne i Hercegovine Hahn je rekao kako "EU nema nadležnost propisati unutarnje uređenje te zemlje", posebice stoga što i u samoj Uniji postoje različiti modela ustroja države, no upozorio je i da EU ne dopušta diskriminaciju na temelju etniciteta.
Borg je pozdravio napredak Bosne i Herecgovinu i pozvao je da ostane "aktivno predana europskom procesuu Europsku uniju". Borg je također podsjetio na "protokol Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju koji uzima u obzir pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji koji bi trebao stupiti na snagu ove godine. To je nešto što će Bosni i Hercegovini omogućiti normalizaciju trgovinskih odnosa s Europskom unijom i stoga predstavlja važan element na putu ove zemlje pristupanju Europskoj uniji", rekao je Borg.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za napredak Bosne i Hercegovine Cristian Dan Preda podsjetio je da je početkom prošle godine BiH podnijela zahtjev za status kandidata za EU, a krajem godine je ispunjen upitnik za europski put BiH. Preda je rekao kako Bosni i Hercegovini na tom putu treba pružiti pomoć i ohrabrenje te da se nada kako će Komisija omogućiti Bosni i Hercegovini status kandidata.
Zastupnici su raspravljali o napretku BiH na temelju prijedloga rezolucije Dana Prede koju je krajem prošlog mjeseca izglasao Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta.
U tekstu stoji da se promjene nužne za stvaranje funkcionalne države u Bosni i Hercegovini provedu uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Ta načela uvrštena su na prijedlog hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Hrvatski zastupnik Jozo Radoš (HNS/ALDE) je u raspravi na plenarnoj sjednici o Izvješću o Bosni i Hercegovini upozorio je na iznimno otežano funkcioniranje državnih institucija BiH i izrazio zabrinutost zbog nerješavanja problema neravnopravnosti Hrvata u Federaciji.
„BiH je suočena s nizom poteškoća: od ozbiljnih gospodarskih i socijalnih poteškoća, preko separatizma koji se najavljuje iz Banja Luke, do otvorenog pitanja neravnopravnosti Hrvata u Federaciji BiH, što dovodi do nefunkcionalnosti i blokade institucija na svim razinama države“, rekao je Radoš.
Radoš je primjetio kako se u izvješću jasno ne navodi što bi BiH trebala učiniti kako bi savladala postojeće poteškoće.
„Ni Europski parlament ni međunarodna zajednica ni politički akteri u BiH u ovom trenutku nemaju snage za ozbiljniju promjenu institucija BiH i za definiranje konkretnih mjera koje bi tu državu izvukle iz ozbiljnih poteškoća", ocijenio je Radoš.
Dubravka Šuica (HDZ/EPP) je rekla kako smatra "da je jako važno da EP pošalje jaki signal u BiH da moramo nastaviti na ovom putu" dodala da se, međutim, ukazuje da potreba da nakon svih ovih rasprava dođe do izmjene izbornog zakona. "Ono što pozdravljam to je da se četvrti put u ovom izvješću naglašava princip federalizma, subsidijarnosti i decentralizacije, što je neophodno kako bi sva tri konstitutivna naroda i naravno, manjine, uživali jednaka prava.. Ovdje posebno ističem prava hrvatskog naroda - na jezik, TV kanal i sva ona prava koja mu pripadaju po Daytonskom sporazumu" rekla je Šuica.
Tonino Picula (SDP/S&D), predsjednik Izaslanstva EP-a za odnose s BiH i Kosovom, ocijenio kako "neovisno o nezakonitom referendumu u Republici Srpskoj, pred BiH stoje mnogi krupni socioekonomski i sigurnosni izazovi" i istaknuo kako su. "za razliku od drugih zemalja zapadnog Balkana, razlozi za blokade i krize u BiH su pretežno unutarnjopolitički".
"U BiH svaki pomak u pravcu europske transformacije pogađa okoštali daytonski poredak. Politička proturječja, gospodarski problemi, socijalna neizvjesnost neće nestati preko noći jer su odraz osobito složenog državnog uređenja koje stimulira kulturu konflikta, a ne dogovora. Treba pozdraviti svako rješenje koje će biti posljedica unutrašnjeg konsenzusa, a ne vanjskog nametanja. Ali ono na što treba biti posebno osjetljiv je ustavna jednakopravnost i ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana BiH", rekao je Picula.
Zastupnica Ruža Tomašić (ECR) je u raspravi ocijenila kako "daytonska formula već odavno ne odgovara potrebama BiH društva, a separatističke i centralističke težnje ometaju zarastanje ratnih rana i rad institucija".
"BiH mora postati decentralizirana zajednica tri ravnopravna naroda koji upravljaju sami sobom, ne ugrožavaju druge i grade međusobno povjerenje na državnoj razini. To se može samo federalnim modelom kojim će i hrvatski narod dobiti ono što druga dva naroda već praktički imaju", rekla je Tomašić.
Željana Zovko, zastupnica HDZ i EPP-a iz BiH, u svom obraćanju na plenarnoj sjednici je istaknula kako je "u prethodnim rezolucijama ovaj Parlament ukazao kako je federalizam, a ne unitarizam ili separatizam jedini integrativni faktor koji donosi mir i sigurnost u Bosnu i Hercegovinu".
"To je srednji put kojim se zemlja treba vratiti iz dvije decenije dugog traženja modela kako pomiriti tri zajednice koje su prošle teški rat i traže zajedničku budućnost uz uvažavanje svojih različitosti. Protivnici tog srednjeg puta, odnosno federalizma nam nude iste politike koje ne daju nikakve rezultate već dvadeset godina od Daytonskog pariškog sporazuma. Konstitutivnost tri naroda je temelj Daytonskog sporazuma, njezin integrativni faktor i garant stabilnosti zemlje", rekla je Zovko.
"Promjena izbornog zakona na temelju principa federalizma i legitimne zastupljenosti je prvi korak ka povratku povjerenja i stabilnosti da brojniji narod neće više drugom narodu birati političke predstavnike. Zatim slijedi provedba presuda Ustavnog suda koje će vratiti demokraciju u lokalnu zajednicu kao što je slučaj u Mostaru, gradu taocu dugo godina nametnutog Statuta, koji se pokazao neustavnim. I na kraju nadamo se otvaranju šire rasprave o izmjeni Ustava koji će konačno tri naroda u BiH učiniti ravnopravnim i sigurnim", zaključila je svoje izlaganje Zovko
Marijana Petir (EPP) je rekla kako "čvrsto podržava put BiH u Europsku uniju i pozivam na provođenje nužnih reformi, uključujući i ustavne, koje će omogućiti potpunu funkcionalnost i stabilnost BiH te ravnopravnost svih konstitutivnih naroda" te da za"ostvarenje tog cilja treba razmotriti federalizaciju kao mogući model".
"Uz političke probleme koji se moraju nadići, u BiH postoje i problemi koje se tiču zaštite okoliša, tj. onečišćenje zraka, koji izravno utječu na hrvatske građane, posebice u Slavonskom Brodu", dodala je Petir i ocijenila da je napredak u ovom području slab te treba poduzeti odlučnije korake.
Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) je ustvrdio kako "pozivanje na unitarizam od nekih Bošnjaka ili pokušaj stvaranje trećeg entiteta od nekih Hrvata idu u prilog razaranja BiH i stvaranja onoga što ne znači stabilna BiH". "Pozivam na decentraliziranu BiH u kojoj će svaki građanin biti građanin, ali i u kojem će konstitutivni narod biti konstitutivni narod", rekao je Jakovčić.
Većina zastupnika je u raspravi na plenarnoj sjednici, kao i krajem siječnja u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, podržala prijedlog rezolucije Cristiana Dana Prede, no dio zastupnika nekih političkih klubova, poput zelenih i socijalista, protivio se uvrštavanju načela federalizma i spominjanju konstitutivnih naroda, ističući da više treba naglašavati građanske elemente, a manje etničke jer to vodi u daljnje podjele.
Slovenska zastupnica iz skupine S&D Tanja Fajon izrazila "duboko žaljenje što je Europski paralamnet, ponovno zloupotrebljen za promicanje partikularnih inteersa hrvatske zajednice Bosne i Hercegovine".
"Tijekom pregovora i ranijih godina ja sam , zajedno sa svojom političkom obitelji socijalista i demokrata u EP-u, pozvala moje hrvatske kolege da se suzdrže od korištenja parlamenta kao poligona za nametanje njihovih strateških nacionalnih interesa. To nije pomoć BiH u cjelini, to je protivno cilju ove rezolucije - da se pomogne našim bošnjačkim, hrvatskim i srpskim prijateljima u BiH, da se pomogne građanima BiH", poručila je u utorak Fajon u priopćenju.
Željana Zovko ocjenjuje kako je stav dijela kluba zastupnika S&D "proizvod lobiranja strana koje su dobro poznate i nepoznavanja situacije Bosne i Hercegovine". "Na sreću tu imamo gospodina Piculu koji se, uz neke svoje kolege, čvrsto drži svoje pozicije i nadamo se da će prevagnuti zdrav razum i u okviru njihove skupine", rekla je Zovko.
Tijekom rasprave su posebno stajalište, suprotno stavovima kako većine u parlamentu tako u dijelu socijalista, iskazali francuski zastupnici Europe nacija i sloboda (ENF), kluba zastupnika Marine Le Pen, Edouard Ferrand i Dominique Bilde. Bilde je institucije Europske unije optužila da žele nametati svoja rješenja narodima BiH, dok je Ferrand izvješće nazvao naivnim.
Ferrand je ustvrdio kako je problem nastao kada je "1975. Tito muslimane promovirao u naciju", te da su "Srbi najviše na udaru, dok Hrvati i muslimani žele ići prema EU-u kako bi ostvarili svoj interes". Ferrand je rekao kako se zalaže da se republici Srpskoj omogući braniti njen identitet.
Dan Preda je u oštroj razmjeni sa zastupnicima ENF-a među ostalim rekao: "Oni izražavaju stavove Rusije, oni štite interese Rusije. Mi podupiremo BiH, a oni podržavaju Rusiju. To je sramota za ovaj parlament."
Zovko ocjenjuje kako je očito da gospođa Le Pen i njene pristaše "propagiraju neke ideje koje nisu glas i želja naroda iz BiH". "Srbi, Bošnjaci i Hrvati u BiH su, odgovorno tvrdim, za Europsku uniju a ne neku drugu integraciju", prokomentirala je Zovko.