FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Picula: Hrvatska na visokom 12. mjestu u EU-u po zaštićenim autohtonim proizvodima

Autor: Domagoj Janković

LOVINAC/ZAGREB, 14. listopada 2016. (Hina) - Zaštićeni autohtoni proizvodi postaju "proizvodi s potpisom", a trenutačno s njih 14, među kojima je i lički krumpir, Hrvatska je na 12. mjestu među 28 članica Europske unije, rečeno je u Lovincu na okruglom stolu koji je organizirao eurozastupnik Tonino Picula, priopćeno je u petak.

Uz okrugli stol održan je i četvrti ciklus radionica o zaštiti hrvatskih autohtonih proizvoda u Lovincu, općini u kojoj je zaštićen lički krumpir kao šesti po redu od današnjih 14 zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda, stoji u priopćenju iz Piculina ureda.

„To je konkretna korist koju Hrvatska ima od ulaska u EU - imamo 22 proizvoda u tzv. bazi zaštićenih proizvoda (DOOR baza), 14 ih je trenutno zaštićeno što nas svrstava na 12. mjesto od 28 zemalja članica“, rekao je Picula.

Hrvatski europarlamentarac, koji je zaštitu autohtonih proizvoda učinio prioritetom svog mandata u EP, poručio je da Lika, koja zauzima gotovo 10 posto teritorija RH, treba afirmirati ono što postoji već godinama u njezinim legendama.

Legende su zanimljive kao mamac za kupca, ali "ono što ga održati na tržištu je kvaliteta“, rekla je Ana Marušić Lisac iz Biotechnicona, tvrtke koje se bavi certificiranjem.

Lički krumpir zaštitom je postao "proizvod s potpisom" koji više ne ulazi u kategoriju „krumpira po kunu“, rekla je.

"Ono što bi trebalo motivirati proizvođače ovog područja je da su zaštićeni proizvodi dva i pol puta skuplji od nezaštićenih", rekao je Picula.

Proizvođače bi nadalje trebala motivirati "obnova mikroekonomije" te ponajprije spriječiti iseljavanje ljudi iz zemlje, rekao je

"Ovo je tek početak suradnje koja treba uroditi prepoznatljivošću ovoga kraja“ i to za "tržište vrijedno 65 milijardi eura".

Koliko je to važno ilustrira podatak da je 80-ih godina Lika organizirano proizvodila 75.000 tona za tržište, a danas nema ni 1.000 tona krumpira.

Nikola Vidaković iz udruge Lički krumpir rekao je da je ideja o zaštiti stara 15 godina i da su proizvođači shvatili da jedino zajedništvom i hrvatski proizvodi mogu završiti na izbirljivom europskom stolu.

O pozitivnom iskustvu proizvođača pršuta izvijesti je Ante Madir iz Klastera hrvatskog pršuta.

Nakon uvoza pršuta iz Italije i Španjolske, koji su se prodavali pod nazivom Dalmatinski pršut, 2006. domaći su proizvođači odlučili pokrenuti Udrugu Dalmatinski pršut da bi zaštitili njegovu izvornost. Danas je Hrvatska „pršut-sila“ koja ima četiri zaštićena pršuta: Istarski, Krčki, Drniški i Dalmatinski pršut.

Ivo Kara-Pešić iz udruge Kinookus Dubrovnik predstavio je Food film festival koji organiziraju u Stonu, a inspiriran je pokretom Slow food, s ciljem da se ne govori uvijek samo o okusu hrane, već i o tome kako je došla do stola.

„Ono što gledate na filmu na našem festivalu, dolazi pred vas na stol i u tom su procesu uključeni i vid i sluh i okus. Kroz suradnju s Uredom Picula bitno je osnažena mreža Slow Food u Hrvatskoj jer na ovim radionicama imamo priliku predstaviti alate zaštite tradicijskih proizvoda“, rekao je Kara-Pešić.

U Europi se hrana proizvodi na drugačiji način, ona je organska, ili barem najmanje modificirana tehnologijom i zato je EU razvila politike zaštite oznakama izvornosti, istaknuo je Picula.

Objasnio je da Europa kao jedan od najvećih izvoznika hrane izvozi 15 posto zaštićenih prozivoda i da se u starim članicama EU koje imaju puno više zaštićenih proizvoda, čak 60 posto proizvoda konzumira unutar granica.

„Moramo postići da Hrvati počnu sami kupovati zaštićene proizvode jer još uvijek nismo u tom stadiju“, rekao je.

Jelena Mikin iz incijative „Mali plac“ koja je nastala kao protuteža supermarketima, objasnila je kako su krenuli s "malog tavana u Zagrebu, a danas smo mobilna tržnica koja pronalazi sve više novih potrošača koji žele jesti isključivo organsku, nezagađenu hranu“.

Nakon Bruxellesa, Dubrovnika, Šibenika, Rovinja i Zagreba, ured zastupnika Picule organizirao je ovu radionicu u Lici kao priliku za predstavljanje modela i dobrih primjera kako koristiti zaštitu proizvoda kao integralan dio ruralnog razvoja.

S grupom autora Picula je izdao Priručnik „Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije: od ideje do realizacije“, namijenjen proizvođačima i svima koji tek razmišljaju o tome da se uključe u proces zaštite proizvoda. Besplatno je dostupan na http://toninopicula.com/parlamentarne-aktivnosti/projekti-ureda/okrugli-stol-o-zastiti-autohtonih-proizvoda/a2043

(Hina) xrt ydv

An unhandled error has occurred. Reload 🗙