Juncker se u svom govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamentu osvrnuo na izazove koji stoji pred Europskom unijom te predstavio svoje priorititete za predstojeće razdoblje, priznavši da u Europi ima mnogo neriješenih pitanja.
“Prije svega moramo priznati da imamo puno neriješenih problema u Europi – od visoke nezaposlenosti, socijalne nejednakosti, golemih javnih dugova, velikog izazova integriranja izbjeglica do realnih prijetnji našoj sigurnosti kod kuće i vani”, rekao je Juncker.
Juncker je naglasio je da EU ne može biti Sjedinjene Europske Države, da je ona puno kompleksnija te da bi ignoriranje te kompleksnosti bilo pogrešno i moglo voditi do pogrešnih rješenja.
Sljedećih godinu dana odlučujuće za Europu, upozorio je Juncker i poručio da se EU može biti jedinstvena samo ako svi – europske institucije, nacionalne vlade i parlamenti vuku u istom pravcu.
"Osobito zanimljivim smatram to što je rekao da Europska unija nikada neće biti jedinstvena država, da se ona sastoji od svojih različitosti, ali da treba postojati puno više područja gdje ćemo bolje surađivati", rekla je Biljana Borzan (SDP/S&D).
"Tu se prvenstveno misli na sigurnosne probleme i on je na određeni način posredno govorio o zajedničkoj vojsci i boljoj zaštiti granica, rubova Europske unije", dodala je Borzan.
Kao jako dobru vijest Borzan ocjenjuje udvostručavanje sredstava za Europski investicijski fond jer će omogućiti poduzetnicima pokretanje poslovanja a smanjiti njihovu ovisnost o bankama. Borzan je podsjetila i na podršku EU-a zapošljavanju mladih kroz Garanciju za mlade zahvaljujući kojoj je nekoliko mlilijuna mladih Europljana posljednjih nekoliko godina dobilo posao.
"Junckerov je govor, bio očekivan, solidan i dao je dobar pregled" aktualnih pitanja, ocijenila je zastupnica i predsjednica hrvatske delegacije Europske pučke stranke Dubravka Šuica.
Naglasak Junckerovog govora je da je neophodna je suradnja i zajedničke politike a manje populizma, primijetila je zastupnica Dubravka Šuica i dodala da "više Europe ne znači manje nacionalne države".
Juncker je poručio europskim političarima da "Europska unija nije talionica naroda, da europske institucije neće raditi protiv identiteta nacionalnih država, no da je sada prijeko potrebna suglasnost oko nekih bitnih elemenata koji sam europski projekt mogu držati na okupu", od eura do sigurnosti, ocijenio je Tonino Picula i podsjetio da je Juncker, još dok je bio kandidat za predsjednika Komisije, kazao da je "naslabija karika europskih integracija zajednička sigurnosna i obrambena politika".
"Osobito mi se danas svidjelo kod Junckera što je govorio o socijalnoj Europi. Prvi put sam čuo od jednog konzervativnog političara, dakle političara koji dolazi iz obitelji europskih pučana, da Europska unija mora biti i socijalni projekt i da treba inzistirati na socijalno odgovrnom tržištu", rekao je Picula,
Juncker je "prstom ukazao" na rastući problem siromaštva i otuđenja mladih, pa čak govorio i o generaciji mladih koji žive lošije od generacije svojih roditelja, i potcrtao važnost Garancije za mlade, fonda koji mladima treba pomoći pri zapošljavanju i osiguravanju njihovih egzistencija, primijetio je, među ostalim, Picula.
"Junckerov je govor bio vrlo precizan. Europa nikada neće biti država, Europa mora sačuvati sve svoje različitosti", ocijenio je Ivan Jakovčić (IDS/ALDE).
Jakovčić je među temama bitnim za Europsku uniju istaknuo sigurnost. "Europa treba iskoristi ovu situaciju i snažnije se povezati jer zidovi i ograde neće riješiti problem klimatskih promjena ni migranata, ni poreznih utaja. Zidovi i ograde ne rješavaju ništa", rekao je Jakovčić i dodao da "moramo voditi politiku koji će izgraditi više Europe gdje više Europe trebamo".
Bitna poruka iz Junckerovog govora za Europu je da je "projekt Europske unije nema alternative ako se želi osigurati mir i sigurnost", istaknuo je zastupnik Zelenih Davor Škrlec. Juncker je poručio da Europska unija kao projekt nema namjeru ukidati nacionalne države te se europski poitičari trebaju okupiti oko zajedničkih politika, poput obrane i štićenja zajedničkih granica, primjećuje Škrlec.
Škrlec ukazuje da iz takvog pristupa proizlazi i izjava čelnika socijalista da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska trebaju što prije ući u schengensku zonu, te da "Hrvatska treba iskoristiti ovaj vjetar u leđa i zatražiti pristupanje Schengenu".
"Za Hrvatsku je bitno i da će biti udvostručen iznos sredstava za fond za strateške investicije, a većina tog novca će biti usmjerena u projekte održivog razvoja", napominje Škrlec.
Škrlec je kao zanimljivu za Hrvatsku izdvojio i "digitalnu agendu Komisije po kojoj bi svako selo i grad trebalo do 2020. imati javni pristup internetu za svoje građane i da do 2025. godine 5G telekomunikacijska mreža 5G postane aktivna, što će omogućiti i otvaranje dva milijuna radnih mjesta".
Junckerov je govor bio "čisto politički govor, orijentiran ka federalnoj Europi" u kojoj bi "sve male države izgubile svoj identitet, europska zajednica po uzoru na Sjedinjene Američke Države", ocjenjuje eurozastupnica Ruža Tomašić (HKS/ECR).
"Hrvatska je, međutim, u Uniju ušla sa svojim jezikom, kulturom i poviješću, a to želimo i zadržati", dodala je Tomašić.
Juncker je kao uvjereni Europljanin govorio s pozicije visokih načela na kojima Unija počiva, solidarnosti, jednakosti i zajedništva, te detektirao probleme s kojima se EU suočava, ali te poruke i ciljevi koje je naveo nisu novi, ocijenio je zastupnik Jozo Radoš (HNS/ALDE).
"Ostaje vidjeti da li se ti prijepori između država članica, razlike i nejedinstvo, prijepori među institucijama mogu prevladati", te hoće li EU "imati snage i ostvariti ciljeve o kojima je govorio", rekao je Radoš.