„Današnji prigovori ne mogu zaustaviti odobrenja i zato do punog izražaja dolazi važnost direktive o uzgoju GMO-a koju smo izglasali 2014. Naime, dozvole za uzgoj neće vrijediti za teritorij Republike Hrvatske jer se ona po tom europskom zakonu ima pravo izuzeti iz odobrenja. Vlada samo mora na vrijeme koristiti tu mogućnost. Čak devetnaest država članica EU-a ne želi uzgoj GMO-a, a među njima su svi naši susjedi,“ kazala je Borzan koja je sudjelovala u izradi direktive iz 2014. godine.
Prema istraživanju nedavno provedenom u Hrvatskoj, 73,4 posto ispitanika izjavilo je da ih zabrinjava GM hrana. Da nemaju problema s GM hranom, izjavilo je 15 posto ispitanika, dok ih 11,6 posto nije moglo dati definitivan odgovor.
„Ti podaci pokazuju da je hrvatska javnost negativno raspoložena prema GM hrani i mi koji ih predstavljamo to trebamo poštivati. GM tehnologija ima određene korisne primjene, na primjer u medicini, no niz je razloga zašto bi Hrvatska trebala ostati GMO-free zemlja. Tako ćemo se, između ostalog, lakše brendirati kao proizvođač i izvoznik organske hrane koja je budućnost hrvatske poljoprivrede,“ smatra Borzan.
Odbor Europskog parlamenta je u obrazloženju prigovora naveo da se radi o političkoj poruci Komisiji da neće podržati niti jedno novo odobrenje dok se ne reformira proces davanja dozvola za prodaju GM hrane. Za razliku od uzgoja, države članice se ne mogu izuzeti iz odobrenja za prodaju hrane.
„EU ima stroga pravila o označavanju i sva GM hrana na europskom tržištu mora biti jasno označena kao takva. To je jedan od razloga zašto GM hrane za ljudsku upotrebu praktički nema za kupiti u Hrvatskoj. Uz anti-GMO raspoloženje javnosti, tvrtkama se jednostavno ne isplati ulagati u naše tržište i prodavati takvu hranu,“ zaključila je, po priopćenju, Borzan.