Rezolucija, usvojena velikom većinom glasova, nije pravno obvezujuća, ali je još jedan element u procesu koji bi na kraju mogao dovesti čak do toga da Poljska ostane bez glasačkih prava u EU-u.
Rezolucija je donesena nakon što je Europska komisija 27. srpnja Varšavi uputila formalnu preporuku kako da riješi ustavnu krizu u roku tri mjeseca, do kraja listopada.
Komisija je, u preporuci, zatražila od poljskih vlasti da trojica ustavnih sudaca koje je zakonito izabrao prethodni saziv parlamenta preuzmu dužnost, jer je nova vlada njihov izbor zanemarila i postavila svoje suce.
Poljski predsjednik Andrzej Duda, bivši član vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), koja sada ima većinu u oba doma poljskog parlamenta, ne želi prisegnuti trojicu sudaca koje je imenovao prethodni saziv parlamenta, ali je prisegnuo trojicu kandidata PiS-a, unatoč protivljenju ustavnog suda.
Sporna je i reforma načina na koji ustavni sud radi, a sve zajedno dovelo je u pitanje njegovu neovisnost.
Varšava ističe da reformom ustavnog suda želi poboljšati njegov rad te da je na izborima dobila veliku potporu javnosti za provedbu reformi. Svoje kritičare optužuje da su stali na stranu njezinih političkih protivnika.
Komisija je zatražila od Poljske i da objavi sve presude ustavnog suda, kako nalaže poljski zakon, što poljska vlada ne želi. Konkretno, riječ je ponajprije o odlukama ustavnog suda kojima je on proglasio neustavnim zakone o reformi načina na koji funkcionira.
"Paraliza ustavnog suda i odbijanje poljske vlade da objavi sve njegove odluke ugrožavaju demokraciju, temeljna prava i vladavinu prava u Poljskoj", upozorio je Parlament.
Parlament je podsjetio poljsku vladu da se Europska unija temelji na vrijednostima koje je poljski narod odobrio na referendumu 2003. i da funkcionira na osnovi uzajamnog povjerenja da države članice poštuju demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava.
EP je, uz ustavnu krizu, izrazio zabrinutost i zbog nedavnog razvoja situacije na području zakonodavstva i u drugim poljima, kao što su zakon o javnim medijima, sloboda izražavanja, pravo na privatnost, ljudska prava i temeljna ljudska prava, uključujući i prava žena te opasnost od politizacije poljske javne uprave, čime se ugrožava njezina nepristranost.
Europski parlament sličnu rezoluciju o Poljskoj usvojio je i u travnju.
Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans rekao je u utorak u raspravi u Europskom parlamentu da spor s Poljskom još nije riješen.
Europska komisija vodi intenzivni dijalog s Varšavom o ovom problemu od 13. siječnja u sklopu okvira za zaštitu vladavine prava, mehanizma uvedenog u ožujku 2014. godine u cilju rješavanja sistemskih prijetnji vladavini prava u državama članicama.
Sam okvir ne podrazumijeva nikakve sankcije i ne daje Komisiji mogućnost da kazni vladu, uskrati financijska sredstva EU-a ili joj oduzme pravo glasa u EU. On je dizajniran tako da Komisiji i vladi omogućava razgovor i pregovore o rješenju i tek ako to ne dovede do rješenja, može se pokrenuti postupak za aktiviranje članka 7 Ugovora o EU-u, koji predviđa ukidanje prava glasa članici, što dosad nikad nije korišteno.
Poljska konzervativna vlada je po dolasku na vlast donijela nova pravila o funkcioniranju ustavnog suda, prema kojima je za donošenje odluke umjesto obične potrebna dvotrećinska većina od ukupno 15 sudaca te je potreban kvorum od 13 sudaca umjesto dotadašnjih 9. Propisuje se i da mora razmatrati predmete kronološkim redom kojim ih je zaprimio. Nova je vlada odbacila nove suce koje je imenovala prethodna vlada.
Venecijanska komisija Vijeća Europe također je izrazila zabrinutost zbog izmjena poljskih zakona o ustavnom sudu, policiji i nekih drugih zakona.