- broj sudionika: 3314 (376 žena i 2938 muškaraca)
- broj zemalja sudionica: 72
- broj sportova: 17
- broj disciplina: 145
- Igre je otvorio: vojvoda od Edinburgha
- olimpijski plamen: atletičar Ron Clarke
- olimpijska prisega sportaša: atletičar John Landy
- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
- gradovi protukandidati: Buenos Aires, Los Angeles, Detroit, Mexico, Chicago, Minneapolis, Philadelphia i San Francisco
- na prijedlog Kineza koji je živio u Australiji Johna Iana Winga, inače tesarskog naučnika, odlučeno je da na svečanom zatvaranju Igara svi sudionici idu zajedno jer tako simboliziraju svjetsko jedinstvo
- Igre prvi puta održane na južnoj hemisferi, ali ne u potpunosti. Konjička natjecanja su zbog australskih zaštitnih mjera održana u Stockholmu. Olimpijske igre u Melbourneu jedine su održane na dva kontinenta.
Jugoslavensku reprezentaciju predstavlja 41 sportaš u osam sportova. U osvajanju tri srebrne medalje sudjelovali su Hrvati.
Nakon Ivana Gubijana (London, 1948.), drugo srebro u atletici osvojio je Franjo Mihalić (Kutina, 9. ožujka 1921.) u maratonu s vremenom 2:26.32 sata.
U nogometnoj reprezentaciji u finalnoj utakmici koju je Jugoslavija izgubila s 0:1 od SSSR-a igrali su Hrvati: Mladen Košćak, Luka Lipošinović, Zlatko Papec i Ivan Šantek, a u pričuvi su bili Nikola Radović i Joško Jole Vidošević.
Vaterpolisti su ponovili uspjeh iz Helsinkija kada su također osvojili srebrnu medalju, a zlato je ponovno pripalo Mađarima. Reprezentacija je ponovno bila sastavljena od hrvatskih igrača, a srebro su osvojili: Juraj Amšel, Ivo Cipci, Tomislav Franjković, Vladimir Ivković, Zdravko Ježić, Hrvoje Kačić, Zdravko Kovačić, Lovro Radonić, Ivo Štakula-Kolendić, Boško Vuksanović i Marijan Žužej.
Najznačajniji sportaši Igara bili su australski plivač Murray Rose i sovjetska gimnastičarka Larisa Latinjina.
Sedamnaestogodišnji Rose bio je zlatni na 400 i 1500 m slobodno, te u štafeti 4x200 m slobodno.
Osamnaestogodišnja Latinjina bila je još uspješnjija, s tri pojedinačana i jednim momčadskim zlatom. Odlike njezine vježbanja bile su preciznost i ljepota pokreta. Ukupno gledajući, ona je najuspješnija olimpijka u povijesti igara. Na trima igrama osvojila je čak 18 medalja - 9 zlatnih, 5 srebrnih i 4 brončane. Ako se pribroje i sve medalje s europskih i svjetskih prvenstava, Latinjina je skupila čak 46 odličja.