- broj sudionika: 2883 (277 žena i 2606 muškaraca)
- broj zemalja sudionica: 46
- broj sportova: 14
- broj disciplina: 109
- Igre je otvorio: Prince Hendrik
- olimpijski plamen: plamen upaljen na stadionu gorio je tijekom održavanja Igara
- olimpijska prisega sportaša: nogometaš Henri Denis
- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
- gradovi protukandidati: Los Angeles
- prvi put žene su se natjecale u gimnastici i atletici.
U Amsterdamu je u čast Olimpijskih igara prvi puta gorio olimpijski plamen. Za Pierrea de Coubertina vatra je bila simbol olimpijske ideje i povezanosti antičkih i modernih olimpijskih igara. Od OI u Amsterdamu u Olimpijski protokol je uvedene odredba da na ceremonijalu otvaranja prva u mimohodu uvijek bude Grčka, kao kolijevka Igara, a domaćini se predstavljaju posljednji.
Od Hrvata, atletičar Franjo-Luka Predanić je ispao u prednatjecanju na 1500 metara.
U biciklizmu je Stjepan Ljubić na 170 km bio 48., a Antun Banek 60.
Nogometna reprezentacija tadašnje Kraljevine SHS izgubila je susret s Portugalom sa 1:2. Igrala je u sastavu: Ivica Bek, Ante Bonačić, Slavin Cindrić, Ljubiša Đorđević, Franjo Giller, Milutin Ivković, Marijan Marjanović, Milorad Mitrović, Danko Premrl, Kuzman Sotirović, Geza Šifliš. Hrvati u toj momčadi bili su Bonačić, Cindrić, Giller, Premrl i Šifliš, a u pričuvi još bili Benčić i Mihelčić. Ante Bonačić - Tonči, igrač "Hajduka", ostat će u analima zabilježen kao prvi nogometaš s ovih prostora koji je na olimpijskim igrama postigao zgoditak.
Paavo Nurmi bio je junak Igara i u Amsterdamu. U utrci na 5000 m izgubio je od sunarodnjaka Villi Ritole, ali mu je Nurmi uzvratio na 10.000 m. Drugo srebro na amesterdamskim Igrama osvojio je utrci na 3000 m zapreke.
Na trima igrama Nurmi je osvojio čak devet zlatnih medalja. Kad se uzme u obzir da je to učinio u disciplinama koje od atletičara zahtijevaju golemu izdržljivost, njegovo dostignuće čini se još većim.