- broj sudionika: 3963 (331 žena i 3632 muškaraca)
- broj zemalja sudionica: 49
- broj sportova: 19
- broj disciplina: 129
- Igre je otvorio: njemački kancelar Adolf Hitler
- olimpijski plamen: atletičar Fritz Schilgen
- olimpijska prisega sportaša: dizač utega Rudolf Ismayr
- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
- gradovi protukandidati: Barcelona
- u program olimpijskih igara uvršteni košarka, kanu i rukomet
- prvi put Igre prenošene putem televizije
Od Igara u Berlinu olimpijska se vatra prenosi bakljom iz Olimpije. Prva baklja prošla je put od 3000 km kroz sedam zemalja - Grčku, Bugarsku, Jugoslaviju, Mađarsku, Čehoslovačku, Austriju i Njemačku.
Od Hrvata koji su nastupali na Igrama u Berlinu atletičar Ivan Vane Ivanović je bio 4. u četvrtfinalu utrke na 400 m prepone s međunarodno vrijednim rezultatom i tada novim državnim rekordom 54,7 sek. U polufinalu utrke na 110 m prepone Ivanović je istrčao rezultat 15,2 sek.
Ivo Buratović ispao je u kvalifikacijama skoka u dalj. Veljko Narančić nije uspio u kvalifikacijama u bacanju diska, kao ni Petar Goić u kladivu i Rudolf-Mrzla Markušić u bacanju koplja. Zulejka Stefanini ispala je u kvalifikacijama na 80 m prepone, dok je Vera Neferović u bacanju diska bila 17.
U biciklizmu je August Prosenik bio izvrsni 13. u cestovnoj utrci na 100 km, dok je Josip Pokupec ostao bez rezultata.
Mačevaoci Vladimir Mažuranić i Branko Tretinjak nisu uspjeli proći kvalifikacije u disciplini mač.
Vaterpolisti su prvi put nastupili na olimpijskim igrama. U sastavu tadašnje reprezentacije Jugoslavije od 11 igrača bilo je osam Hrvata: Filip Bonačić, Luka Ciganović, Vinko Cvjetković, Mile Čurlica, Ivo Giovanelli, Miro Mihovilović, Vojko Pavičić i Ante Roje. Iako su u prednatjecanju izgubili od Velike Britanije (3:4) i olimpijskih pobjednika Mađarske (1:4), s jednom pobjedom u kvalifikacijama protiv Malte (7:0) zauzeli su 10. mjesto, naš golman Miro Mihovilović proglašen je najboljim vratara vaterpolskog turnira Igara.
Igre u Berlinu, unatoč snažnoj nacističkoj promidžbi, ostat će zapamćene po 23-godišnjemu crnom američkom sprinteru Jesse Owensu iz Alabame, koji je osvojio četiri zlatne medalje - na 100 i 200 metara, štafeti 4x100 i u skoku u dalj. Tako je postao prvim Amerikancem koji je osvojio četiri zlata u atletici. U utrci na 100 m slavio je ispred sunarodnjaka Ralpha Metcalfea. Owens je privukao pozornost još kao gimnazijalac, kada je izjednačio svjetski rekord na 100 jardi, trčeći 9,4 sekunde, a 25. svibnja 1935. u Arboru, godinu dana prije Olimpijskih igara, a u samo 45 minuta srušio je pet svjetskih rekorda i izjednačio šesti. U povijesti je to ostalo zapamćeno kao "Dan svih dana". Unatoč velikom uspjehu u Berlinu, nakon povratka u domovinu nitko mu nije ponudio posao. Tako je za život zarađivao utrkujući se protiv konja, automobila.