Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

Komisija će u utorak 3. svibnja predstaviti svoje prognoze koje objavljuje tri puta godišnje. Komisija objavljuje na proljeće, jesen i zimu kratkoročne makroekonomske prognoze koje se koriste u okviru postupaka nadzora ekonomskih politika u zemljama članicama, poput Europskog semestra.
 Prema zadnjim, zimskim ekonomskim prognozama objavljenim 4. veljače prije donošenja ovogodišnjeg proračuna i prvih poteza hrvatske Vlade Komisija je procijenila rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini i sljedećoj godini od 2,1 posto.
 Komisija je u zimskim prognozama, prije donošenja ovogodišnjeg proračuna, procijenila  deficit opće države  na 3,9 posto BDP-a, a za sljedeću godinu proračunski manjak je procijenila na 3,2 posto.
  Međutim, prema podacima koje je 21. travnja objavio Državni zavod za statistiku, proračunski manjak u prošloj godini bio je znatno manji od očekivanog, 3,2 posto, dok je 2014. godine iznosio 5,5 posto BDP-a. Usporedbe radi, Komisija je za prošlu godinu projicirala proračunski manjak na 4,2 posto BDP-a.
  Hrvatska Vlada u ovogodišnjem proračunu projicira rast BDP-a od 2 posto, deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a te stabilizaciju javnog duga, koji bi na kraju ove godine trebao iznositi 86,8 posto BDP-a, dok bi do 2018. godine trebao pasti na 84,7 posto BDP-a. Za sljedeću godinu Vlada planira deficit  od 2 posto, a u 2018. od 1 posto.
 Hrvatska je u 2015. godini imala primarni suficit opće države, to jest veće proračunske prihode od rashoda ako se iz njih izuzmu kamate koje plaća na dug. Primarni suficit u prošloj godini iznosio je 0,36 posto BDP, a ove godine je planiran na 1 posto BDP-a. To znači da bi deficit mogao biti još manji kada bi Hrvatska popravila svoj kreditni rejting, a sredstva koja daje za servisiranje duga preusmjeriti u poticanje rasta.
  Proljetne ekonomske prognoze koriste se i za ciljane ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu, koje bi Komisija trebala objaviti u drugoj polovici svibnja.
  U srijedu će Komisija objaviti izvješće o tome ispunjava li Turska tražene kriterije za ukidanje viza za ulazak njezinih građana u Europsku uniju.  Bude li izvješće pozitivno, Komisija bi mogla izići sa zakonodavnim prijedlogom da se Tursku stavi na popis zemalja čiji građani ne trebaju vize.
  Turska treba ispuniti 72 mjerila da bi dobila bezvizni režim. Ukidanje viza dio je sporazuma između EU-a i Turske o rješavanju migrantske krize. Turski premijer Ahmet Davutoglu je prije nekoliko dana zaprijetio da će njegova zemlja prestati s provedbom toga sporazuma ako EU do lipnja ne ispuni svoje obećanje o ukidanju viza.
  U utorak se održava summit EU-Japan, na kojem će se predsjednici Europskog vijeća i Komisije Donald Tusk i Jean-Claude Juncker sastati s japanskim premijerom Shinzom Abeom.