Hibridne prijetnje odnose se na raznolike radnje prilikom čijeg se izvođenja kombiniraju konvencionalne i nekonvencionalne, vojne i nevojne, otvorene i prikrivene metode kojima se države i nedržavni čimbenici mogu koordinirano koristiti, a da i dalje nisu na razini službeno proglašenog ratnog stanja. Njihov cilj nije samo prouzročiti izravnu štetu i okoristiti se ranjivim točkama, nego i destabilizirati društva i stvoriti prepreke pri donošenju odluka.
Osobito ranjivi sektori su energetski sektor, svemirska infrastruktura, pomorska sigurnost, javno zdravlje, promet (zračni, pomorski, željeznički), kibernetička sigurnost, komunikacije i financijski sustav, a metom mogu, primjerice, biti i ranjive društvene skupine.
Suzbijanje hibridnih prijetnji uglavnom je u nadležnosti države i primarnu odgovornost imaju države članice. Međutim, cilj ovog okvira pomoći je državama članicama i njihovim partnerima da suzbiju hibridne prijetnje i postanu otporniji u njihovu rješavanju učinkovitije kombinirajući europske i nacionalne instrumente nego što su to dosad činili. Štoviše, mnoge države članice EU-a suočavaju se sa zajedničkim prijetnjama kojima cilj mogu biti prekogranične mreže ili infrastrukture, objašnjava Komisija.
"Zadnjih se godina sigurnosno okruženje drastično izmijenilo. Povećao se broj hibridnih prijetnji na granicama EU-a. Od EU-a se odlučno zahtijeva da se prilagodi te da poveća svoje mogućnosti pružanja sigurnosti. Treba dodatno osnažiti vezu između vanjske i unutarnje sigurnosti. Ovim novim prijedlozima želimo povećati svoje mogućnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji. U tom smislu dodatno jačamo suradnju i koordinaciju s NATO-om", kazala je visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.
"EU mora postati pružatelj sigurnosti koji se zna prilagoditi na promjenjive prijetnje s kojima se suočavamo te koji ih zna predvidjeti i reagirati na njih. To znači da moramo postati otporniji i osnažiti sigurnost iznutra te istodobno povećati svoje mogućnosti za borbu protiv nadolazećih vanjskih prijetnji. Uz pomoć ovog okvira zajedničkim snagama želimo suzbiti zajedničke hibridne prijetnje. Dajemo konkretne prijedloge Uniji i državama članicama u pogledu jače suradnje u području sigurnosti i obrane, veće otpornosti, uklanjanja strateških nedostataka i pripremanja koordiniranog odgovora", kazala je povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i malo i srednje poduzetništvo Elžbieta Bienkowska.
U Zajedničkom okviru daje se opći pristup za poboljšanje zajedničkog odgovora na izazove koje hibridne prijetnje predstavljaju za države članice, građane i kolektivnu sigurnost Europe. Njime su obuhvaćeni svi relevantni dionici, politike i instrumenti kako bi se suzbio i ublažio učinak hibridnih prijetnji koordiniranijim pristupom. Konkretno, nadovezuje se na Europski program sigurnosti koji je Komisija donijela u travnju 2015., a i na sektorske strategije kao što su Strategija EU-a za kibernetičku sigurnost, Europska strategija energetske sigurnosti i Strategija Europske unije za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu.
Okvir se također nadovezuje na političke smjernice predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera koji je ukazao na potrebu da se „radi na snažnijoj Europi kada je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane”. Osim toga, Okvir je odgovor na poziv Vijeća za vanjske poslove od 18. svibnja 2015. da se podnesu prijedlozi o mjerama za suzbijanje hibridnih prijetnji.
U Zajedničkom okviru obuhvaćene su postojeće politike te se predlažu 22 operativne mjere kojima je cilj jačanje razmjene informacija između država članica te jačanje otpornosti u strateškim i kritičnim sektorima, kao što su kibernetička sigurnost, ključne infrastrukture (u području energetike, prometa, svemira), zaštita financijskog sustava i zaštita javnog zdravlja. Predviđa se i podupiranje mjera za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije,
Važan cilj je također prevencija, rješavanje kriza i oporavak određivanjem učinkovitih postupaka, ali i preispitivanjem primjenjivosti i praktičnih implikacija klauzule o solidarnosti (članak 222. UFEU-a) i klauzule o uzajamnoj obrani (članak 42. stavak 7. UEU-u) ako dođe do ozbiljnog hibridnog napada širokih razmjera. Potrebno je također jačati suradnju između EU-a i NATO-a te drugih partnerskih organizacija, kako bi se zajedničkim snagama suzbile hibridne prijetnje, navodi Komisija.
Prijedlog Europske komisije razmotrit će Vijeće EU-a i Europsko vijeće, kao i Europski parlament.