Na milijun hrvatskih stanovnika, u 2015. godini u prometu je poginulo 82 ljudi, što Hrvatsku smješta na treće mjesto crne statistike. Najmanje poginulih ima Švedska, 27, a najviše Rumunjska i Bugarska s 95.
Povjerenica Europske komisije za promet Violeta Bulc pripremila je poseban članak za Hrvatsku u kojem ju je pozvala da poboljšanjem ponašanja korisnika u prometu, uvođenjem sigurnijih vozila, te razvijanjem sigurnije infrastrukture uloži dodatne napore kako bi dostigla zemlje koje ostvaruju bolji učinak.
"Prijeko je potrebno usredotočiti se na obrazovanje i pravilnu provedbu prometnih propisa, prije svega u pogledu ograničenja brzine, korištenja sigurnosnog pojasa i vožnje pod utjecajem alkohola", rekla je Bulc, te dodala kako Hrvatska "treba obratiti veću pozornost na sigurnost na cestama u naseljenim područjima u kojima je udio nesreća sa smrtonosnim ishodom vrlo visok, a nezaštićeni sudionici u prometu nesrazmjerno ugroženi".
Prosječna stopa smrtnosti u Europskoj uniji 2015. godine iznosila je 51,5 stanovnika, slično kao i posljednje dvije godine. Tom je usporavanju, koje je uslijedilo nakon znatnog smanjenja od 8 posto 2012. i 2013. godine, doprinijelo nekoliko čimbenika, kao što je veća interakcija između nezaštićenih i motoriziranih sudionika u prometu, stoji u priopćenju Komisije.
Komisija procjenjuje da je u prometu na cestama EU-a ozlijeđeno oko 135 tisuća osoba, a da socijalni troškovi nastali zbog smrtnih slučajeva i ozljeda u prometu, kao što su rehabilitacija, zdravstvena skrb i materijalna šteta, iznose barem 100 milijardi eura.
Usprkos tome statistika potvrđuje da su europske ceste i dalje najsigurnije na svijetu. Na cestama EU-a prošle je godine život izgubilo 26 tisuća osoba, što je 5,5 tisuća manje nego 2010. godine, no u odnosu na 2014. godinu nije došlo do poboljšanja.
Zbog toga je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se postigao strateški cilj Europske unije da se od 2010. do 2020. godine broj smrtnih slučajeva u cestovnom prometu smanji za pola, smatraju u Komisiji.
Ovo je prvi puta da Komisija objavjuje takve statističke podatke, jer su države članice EU-a počele dostavljati usporedive i pouzdane informacije o teškim ozljedama u cestovnom prometu, što je prvi korak prema europskom pristupu teškim ozljedama u prometu, stoji u priopćenju.
Kako bi otvorila put prema automatizaciji i boljem upravljanju prometom Komisija u drugoj polovini 2016. godine planira razviti plan za razvoj kooperativnog inteligentnog prometnog sustava (ITS), dvostrane komunikacije između vozila i cestovne infrastrukture.
Takvi sustavi omogućavat će vozilima da međusobno ili putem infrastrukture dobivaju i šalju upozorenja, kao npr. o naglom kočenju ili radovima na cesti.