"Svjetska scena igranog filma za djecu prilično je bogata, no kod nas nije zastupljena, već se u kinima pretežno prikazuju komercijalni animirani filmovi", napomenula je Mehadžić u razgovoru za Hinu, uoči početka prvog izdanja tog festivala, koji će se održati od 16. do 20. ožujka u zagrebačkom kinu Europa.
"Nemamo ništa protiv tih filmova, gledamo ih i sami, no u ranoj dobi treba učiti djecu gledati i drugačije filmove, jer će im kad odrastu biti puno prirodnije gledati neki, primjerice, njemački film", dodala je.
Objasnila je kako su iskustvo za pokretanje novog festivala stjecali kroz program "Bibijada" Zagreb Film Festivala, čiji kreativni tim stoji iza KinoKino Festivala.
"Djeca odlično reagiraju na takve filmove, nekima su prespori ili nedovoljno atraktivni, no uvijek ima djece koja to cijene i koja su od samog početka otvorena za drugačije iskustvo gledanja filmova", ustvrdila je Mehadžić.
"Ovo je odlična prilika da vidimo reakcije djece, da oni međusobno razgovaraju o filmovima i o tome zašto je nešto još uvijek vrijedno, iako je staro te da nešto ne treba unaprijed odbaciti", napomenula je.
Podsjetila je kako do prije nekoliko godina gotovo uopće na repertoaru domaćih kina nije bilo igranog filma za djecu, kao ni kvalitetnih nezavisnih filmova, što se promijenilo pojavom Motovun Film Festivala i Zagreb Film Festivala.
"Nekada smo u kinima mogli gledati samo komercijalne naslove, a danas neki talijanski ili njemački film u kinu Europa po projekciji posjeti između 100 i 300 ljudi te filmovi na kraju imaju po nekoliko tisuća gledatelja", istaknula je.
Vesela selekcija prvog izdanja KinoKino Festivala
Ocijenila je kako selekcija prvog izdanja festivala donosi kvalitetne naslove, ne samo lagane teme, već i one nad kojima će se djeca zamisliti, no većinom je "prilično vesela".
"Što se tiče sadržaja ni u jednom filmu nema ništa loše, niti neprimjereno za razne generacije, postoji preporučeni uzrast za svaki film, no on nije obvezujući pa roditelji ili sama djeca mogu odlučiti koja je tema prikladna za njih", objasnila je.
Ove godine nema hrvatskih filmova za djecu, s obzirom da su neki upravo u produkciji, a drugi su već igrali u kinima. "Bilo bi mi drago da na sljedećem izdanju imamo premijeru hvatskog filma i da festival postane platforma za skretanje pozornosti na hrvatski igrani film za djecu.
Prvi hrvatski festival međunarodnog profesionalnog igranog filma za djecu - KinoKino donosi tridesetak probranih filmskih ostvarenja iz cijeloga svijeta. U natjecateljskom programu, koji je podijeljen u kategorije dugog i kratkog igranog filma, prikazat će se 17 filmova, od Švedske i Estonije do Indije i Australije, od Brazila i SAD-a do Južne Koreje.
Prikazat će se, među ostalim, filmovi koji su svjetsku premijeru imali na nedavnom Berlinalu - turski "Rauf" i njemački "Same u kući", te nizozemski film "Mali gangster", estonski "Tajna družina Juhograda", korejski "Kako ukrasti psa", te indijski "Duga", koji je predviđen za otvorenje festivala 16. ožujka.
Natjecateljski program kratkih filmova, donosi devet filmova o odrastanju, obiteljskim i prijateljskim odnosima, koji su podijeljeni u dvije teme - "Svaki dan otkrivam", namijenjen djeci starijoj od sedam godina i "Nema šale", za starije od deset godina.
Popratni program "Klasici s redateljima" prikazat će najdraže filmove iz djetinjstva afirmiranih hrvatskih redatelja, Vinka Brešana, Danila Šerbedžije i Antonia Nuića, dok program "Moj prvi odlazak u kino", namijenjen djeci predškolske dobi, koja se možda prvi put susreću s projekcijama na velikom platnu, donosi tridesetak minuta igranih i animiranih filmova.
Nagrade se dodjeljuju u dvije kategorije o kojima odlučuju profesionalni i dječji žiri (sa sedam članova, osnovnoškolaca), a svoju će nagradu dodijeliti i publika.
Službeni dio festivala završava 19. ožujka proglašenjem pobjednika i dodjelom nagrada. Tada će se izvan konkurencije prikazati klasik "Izgubljena olovka" Fedora Škubonje, dobitnik Zlatnog lava za najbolji dječji film u Veneciji 1960. godine.
"Izabrali smo film u kojem je integritet djeteta doveden u pitanje zbog jedne olovke, koja je tada predstavljala najveću vrijednost. Iako djeca danas imaju tablete i pametne telefone, vrijednosti su se promijenile, ali ostale su one univerzalne o prijateljstvu i poštenju, na što s filmovima uvijek možemo podsjetiti", zaključila je Mehadžić.