ZAGREB/STRASBOURG, 10. ožujka 2016. (Hina) – U cilju zaštite prirodnih otočnih ljepota za turizam, ali i davanja razloga otočanima da ostanu tamo živjeti, potrebno je i dalje vršiti pritisak na Europsku komisiju, zaključeno je na konferenciji “Otoci u Kohezijskoj politici – kako uzeti u obzir specifične karakteristike otoka?” koja je u četvrtak održana u Europskom parlamentu u Strasbourgu, priopćeno je iz ureda zastupnika Tonina Picule.
Na konferenciji koju je organizirao eurozastupnik Tonino Picula i Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja i na kojoj su sudjelovali otočani iz devet zemalja, raspravljano je o načinima na koji su specifičnosti otoka zastupljene u operativnim programima Kohezijske politike 2014-2020. Na poziv Picule je na konferenciji sudjelovalo i tridesetak mladih otočana iz Hrvatske, te predstavnika pet naših primorskih županija.
Ova je konferencija nastavak plenarne rasprave prije mjesec dana na kojoj je usvojena Rezolucija o europskim otocima, stoji u priopćenju.
“Treba razlučiti otoke, otočne regije i otočne države – ne praviti razliku između takvih teritorija postaje opasno. Trebamo imati na umu naše osobitosti i predstaviti ih Komisiji, ali imati na umu i specifičnosti i poteškoće kroz koje prolazi otočje”, rekao je Tonino Picula, koji je otvorio konferenciju.
“Dobra je vijest što je Europski parlament usvojio Rezoluciju o europskim otocima s velikom većinom, koji su neki ocijenili povijesnom. Zato je dobro da se odmah krene s radom, da bismo imali direktan dijalog s Komisijom”, poručila je Michela Giuffrida, potpredsjednica Međuskupine.
BDP kao jedini kriterij raspodjele kohezijskih sredstava nije korektan prema otocima i ljudima koji žive tamo 24 sata dnevno, istaknuo je zastupnik Picula.
“Sigurno da 60% prosječnog prihoda na otoku bez ambulante, 60 kilometara udaljenom od kopna u vrijeme oluje, ima manju vrijednost od 60% istog prihoda u nekom mjestu na kopnu. Kohezijska politika prepoznaje ove probleme i stavlja ih u fokus pri raspodjeli sredstava od kojih je čak 82% namijenjeno regijama čiji je BDP per capita ispod 75% EU prosjeka. Brojni otoci se, nesumnjivo, nalaze upravo u toj kategoriji, a na europskoj razini za 21% zaostaju za kopnom”.
Picula je istaknuo i da se o otocima predugo odlučivalo s kopna, bez stvarnih spoznaja o životu na otocima, no dodao je i kako ga veseli "što je Hrvatskoj iz kohezijskog fonda u razdoblju do 2020. stavljeno na raspolaganje preko 8 milijardi eura", te što je Vlada RH od 2015. godine "uvela i poseban potprogram 'Razvoj jadranskih otoka'".
"Pridodaju li se toj brojci milijarda i pol sredstava Europskog socijalnog fonda, za veliki jadranski arhipelag s preko tisuću otoka, otočića i hridi sve to predstavlja dobre vijesti”, zaključio je Picula.
(Hina) xis