Sastanak čelnika 28 zemalja članica Europske unije s turskim premijerom Ahmetom Davutogluom održat će se u ponedjeljak u Bruxellesu. Nakon sastanka s turskim premijerom održat će se zaseban sastanak Europskog vijeća.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u svom pozivnom pismu čelnicima zemalja članica ističe da u rješavanju migrantske krize EU mora vratiti normalno funkcioniranje schengenskog prostora.
"Moramo se vratiti Schengenu. Zemlje na zapadnobalkanskoj ruti, uključujući i one izvan EU-a, spremne su i odlučne za punu provedbu naših zajedničkih pravila i odluka, što uključuje i Schengenski zakonik", kaže Tusk koji je u sklopu priprema za sastanak EU-Turska posjetio sve glavne gradove na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.
Dodao je da bi to značilo kraj politike propuštanja izbjeglica i slanja u susjednu zemlju. "To samo po sebi neće riješiti krizu, ali je nužni preduvjet za europski konsenzus. U ponedjeljak bismo trebali svi potvrditi taj pristup. S tim bi zatvorili zapadnobalkansku rutu, koja je bila ulazna točka za 880.000 migranata koji su ušli tijekom 2015. i 128.000 u prva dva mjeseca ove godine", dodaje Tusk.
Dosljedna provedba schegenskih pravila znači da bi da bi u Grčku mogle ući samo osobe koje podnesu zahtjev za azil. To bi do kraja ove godine trebalo omogućiti uklanjanje unutarnjih graničnih kontrola u schengenskom prostoru, koje je uvelo više zemalja članica, kako bi zaustavili nekontrolirani priljev izbjeglica. Plan također uključuje vraćanje svih ekonomskih migranata u Tursku, koja bi ih onda vraćala u njihove zemlje.
Da bi to funkcioniralo, Turska bi trebala održati svoja obećanja iz studenoga prošle godine i početi provoditi sporazum o readmisiji nelegalnih migranata od 1. lipnja. EU od Turske također očekuje da pojača borbu protiv kriminalaca koji prebacuju izbjeglice iz Turske u Grčku.
Međutim, pregovori s Turskom ne idu lako i imaju svoju cijenu. U EU su svjesni da je uloga Turske ključna u rješavanju migrantske krize, a napadi na oporbene medije u Turskoj, poput preuzimanja lista Zaman, dovode do napetosti između dviju strana i otežavaju put do dogovora.
Europska komisija je zbog toga izrazila duboku zabrinutost te naglasila da "Turska kao kandidatska zemlja mora težiti najvišim demokratskim standardima i praksi, uključujući i slobodu medija".
Jedno od trenutačno gorućih pitanja je i humanitarna pomoć Grčkoj, u kojoj je blokirano 32. 000 ljudi nakon što je Makedonija u dogovoru sa zemljama na zapadnobalkanskoj ruti počela filtrirati ulazak migranata. Europska komisija je prošli tjedan predložila izdvajanje 700 milijuna eura za humanitarnu pomoć zemljama članicama koje se suočavaju s migrantskom krizom.
Migrantskom krizom sljedeći tjedan bavit će se i ministri unutarnjih poslova zemalja članica. Ministri će na sastanku u četvrtak razgovarati o napretku u uspostavi Europske granične i obalne straže te aktualnoj situaciji u vezi s migrantskom krizom. Komisija je prošli tjedan objavila plan s preciznim vremenskim rasporedom za uspostavu normalnog funkcioniranja schengenskog prostora prema kojem bi Europska granična i obalna straža trebala biti potpuno operativna u rujnu ove godine.
U petak se sastaju ministri pravosuđa zemalja članica EU-a, koji na dnevnom redu imaju direktivu o borbi protiv terorizma. Ta bi direktiva trebala osigurati zajedničku definiciju terorističkih napada i kažnjavati djela koja se provode u pripremi za terorističke napade.
Ministri će također razgovarati i o prijedlogu za uspostavu Ureda europskog javnog tužitelja koji bi štitio financijske interese EU-a.
Migrantska kriza bit će jedna od tema i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se od ponedjeljka do četvrtka održava u Strasbourgu.
Sljedeći tjedan održavaju se još dva ministarska sastanka. U ponedjeljak se sastaje Vijeće za zapošljavanje i socijalnu politiku, a utorak Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN).