"Nova pravila uvedena u studenom prošle godine bolje štite žrtve kriminala, u njihovoj domovini i u inozemstvu. Ona žrtvama daju jasna prava na informacije, zaštitu i pristup službama za podršku, kao i jasna prava članovima njihovih obitelji, koji su često i sami neizravne žrtve", kazala je tim povodom europska povjerenica za pravosuđe, potrošače i jednakost spolova Vera Jourova.
"Ali bolja prava na papiru ne jamče automatski njihovo ostvarenje u stvarnom životu. To je često slučaj kada se žrtve nalaze u zemlji čiji jezik ne govore, kada je napadač bliski rođak ili je žrtva zlostavljano dijete", upozorila je, pozivajući države članice EU-a da osiguraju provedbu novih pravila u praksi.
"To znači da svi akteri moraju surađivati u svim fazama kaznenog postupka, uključujući policiju, tužiteljstva, odvjetnike i djelatnike službi za podršku", istaknula je Jourova.
U Europskoj uniji svake se godine, po podacima Eurostata, zabilježi gotovo 25 milijuna kaznenih djela nad ljudima ili imovinom, ne računajući manja kaznena djela.
No budući da većina kaznenih djela nikada ne bude prijavljena, procjenjuje se da čak 75 milijuna ljudi u EU svake godine bude izravnom žrtvom kriminala.
Nova europska direktiva o minimalnim standardima za žrtve kriminala stupila je na snagu 16. studenoga 2015., do kada su države članice morale prenijeti njezine odredbe u svoja zakonodavstva.
Direktiva vrijedi za sva kaznena djela počinjena na teritoriju Europske unije i prije tog datuma, čak i tijekom Drugog svjetskog rata, kao i za izbjeglice i migrante.
Direktiva jača postojeća prava žrtava kriminala, zaštićena Okvirnom odlukom iz 2001., te uvodi neka nova poput prava članova obitelji žrtava, prava na razumijevanje, prava pristupa službama za podršku, prava na individualni pristup te nova prava za djecu žrtve kriminala.